.
HISTRI U ISTRI
44°52'08.2"N 13°50'42.3"E
Najveći ovogodišnji projekt Arheološkog muzeja Istre otvoren je 16. svibnja u Muzejsko - galerijskom prostoru Sveta srca (link).Svečanosti otvaranja izložbe prisustvovali su brojni uzvanici a pozdravnim govorima posjetiteljima su se obratili direktor Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo , pulski gradonačelnik Boris Miletić i donedavno istarski župan Ivan Jakovčić.
Brojnim posjetiteljima izložbu je predstavila autorica izložbe Kristina Mihovilović.
Program svečanog otvaranja izložbe upotpunili su članovi glumačke skupine Istra Inspirita.
Izveli su scenu iz djela "Epulon, kralj histarski" Antonija Constantina Albertinija .Za ovu prigodu etnomuzikolog Dario Marušić izradio je replike muzičkih instrumenata te okupljenoj publici pokušao prezentirati muziku kakvu su pretpostavimo svirali Histri.
Posjetitelji u Svetim srcima mogu vidjeti brojne izloške od kamene plastike , žrtvenike Histarskih božanstava , uporabne predmete iz svakodnevnog života i brojne žare iz Histarskih nekropola.Izložba pokriva cijelo "trajanje" Histra ili vremensko razdoblje od 13. tj. 12. st. pr. Kr. pa sve do 177.god pr.Kr. ili pada Nezakcija današnje Vizače kada se plemena polako romaniziraju.
Histri , po kojemu današnji poluotok nosi ime Istra ,pleme je koje se pojavljuje u okviru kasnobrončane kašteljirske kulture.Po nekima im se pripisuje ilirsko podrijetlo no to se nemože sa sigurnošću potvrditi.Istarski poluotok određuju sjeverno masiv Ćićarije , istočno zaljev Preluka a zapadno zaljev Muggia.
Prema dosadašnjim podacima, a koji su rezultat arheoloških istraživanja prostor Histra ograničen je na dio istarskog poluotoka i to na zapadu rijekom Rižanom na sjeveru masivom Ćićarije a na istoku rijekom Rašom što je ujedno i granica (etnička) sa Liburnima.Kasnobrončana kašteljirska kultura doživljava velike promjene tijekom 12.st. pr. Kr.Nekadašnji starosjedioci i graditelji famoznih gradina nestaju i počinje novo poglavlje u povijesti istarskog poluotoka.Život se nastavlja na novim gradinama a novost koja se pojavljuje u životu brončanodobnih plemena jeste u načinu ukopa pokojnika.U brončano doba uobičajen način ukopa bio je inhumacija ili pokop pokojnika u humus tj. zemlju u intaktnom obliku.Tijekom 12. st. pr Kr. iznenada se pojavljuje obred incineracije ( sepulkralni obred) ili spaljivanje ljudskog tijela.
Ovakav način ukopa ljudskog tijela postaje jedini način ukopa tijekom tisuću godina postojanja Histra , sve do pojave Rimljana.
Tijelo pokojnika spaljivano je u posebnim prostorima ustrinima (ustrinum lat.) - mjesto za spaljivanje pokojnika.Pepeo sa ostacima odjeće i nakita brižno su skupljeni i stavljeni u žare-urne , posude od pečene gline uz dodavanje posebnih priloga koji su prethodno namjerno lomljeni ili deformirani.Grobne konstrukcije ovisile su o samom terenu , pa su tako žare polagane u iskopanu zemlju poput današnjih urni ili u mali sanduk sačinjen od četvrtastih vapnenih ploča , prostor uklesan u kamen i pokriven pločama od vapnenca ili jednostavno prekrivene kamenjem.
Postoje i nalazi većih grobnica , obzidane su od kamena a pokrivene sa većim kamenim pločama .Veće grobnice sadržavale su veći broj žara-urni , riječ je naime o porodičnim grobnicama.
Negdje su groblja podjeljena suhozidima pa se da zaključiti kako su pripadala različitim porodicama.Rijetko se nailazilo na nadgrobne spomenike , dok je samo dno groba ili ukopnog mjesta bilo prekriveno šljunkom ili sitno drobljenim kamenjem što je bio običaj i kod željeznodobnog načina ukopa pokojnika.Zabilježeni su i obredi na samim nekropolama.Obredna žrtvovanaj ili libacije potvrđena su nalazima lomljenih i spaljenih životinjskih kostiju.Histri žive na gradinama pa su najčeće groblja u podnožju pitoresknih istarskih brežuljaka no neka i na samim utvrđenim gradinama unutar bedema.Tijekom 12. stoljeća pr. Kr. na većem dijelu središnje Europe prevladava kultura žarnih polja.Neka od najznačajnijh mjesta gdje se kontiunirano prati pokapanje sve do pojave Rimljana jesu Pula , Picugi , Limska gradina i posljednje uporište Histra Nezakcij.Upravo nekropole ili groblja Histra pružaju najviše podataka o životu , kulturi i kontaktima sa susjednim krajevima.Histri se bave stočarstvom , poljodjeljstvom , ribolovom izrađuju keramičko posuđe što potvrđuju nalazi na brojnim arheološkim nalazištima.U posljednjem uporištu Histra pronađena je i peć za keramiku čiju rekonstrukciju također možete vidjeti na izložbi.
Histri su vješti u obradi metala kako oružja tako i nakita .Histri su vješti i u obradi kamena.Oblikovali su svoje "gradove" koristeći kamen s vrha brežuljka za gradnju nastambi , zidina i formiranje terasa.Vješti kamenoklesari izrađivali su skulpture te kamenoklesarskim oruđem ukrašavali kamene ploče raznim motivima.Najveći dio nalaza potječe iz Nezakcija poput konjanika teškog gotovo 1500 kilograma.
Povjesničari najveći dio ovih nalaza datiraju oko 7. st. pr. Kr.Pretpostavka je kako su kameni ulomci nađeni u Nezakciju dijelovi grobnih škrinja te da je u Nezakciju postojao hram posvećen kultu pokojnika ili mrtvih poput sličnih hramova u južnoj Italiji.Na samom ulazu u Sveta srca zanimljiv je žrtvenik posvećen dosad jedinom poznatom muškom božanstvu Melosocus (numi Melosoco Augusto) koji je izvađen iz Golubinčine jame nedaleko Raklja.
Eia se pojavljuje u posvetama, imenovana kao Augusta na trima natpisima iz Pule, na dvama iz Nezakcija (gdje se veže uz italsku Bona dea) i na jednom natpisu iz Dvigrada. Boria, koja se poistovjećuju burom,jakim vjetrom.
U brojnim vitrinama izložbenog prostora sažeta je povjest poluotoka točnije ona u nekih tisuću godina prije Krista.Nemojte zaboraviti pogled usmjeriti na pod gdje su brojevima točnije stoljećima označena razdoblja iz kojih potječu nalazi.Izložba je efektno upotpunjena brojnim videozapisima , 3D rekonstrukcijama , praćena katalozima i publikacijama.
Arheološki muzej Istre postavio je brojne videozapise na You Tube čije linkove možete "dohvatiti" na dnu posta.Cijela manifestacija medijski je izuzetno praćena dok je sama izložba dobila i svoju internetsku stranicu koju i sam koristim kao izvor.Histri u Istri ( l i n k )
Izvori:Histri u Istri / Put kroz svijet starih Histra /Kristina Mihovilović
Istrapedija
Istarska enciklopedija
www.histi u istri.hr
