lat. Monachus-monachus (redovnički-usamljenički )
44°50'37.3"N 13°50'05.7"E
Sredozemna medvjedica ili kako je u medijima najčešće nazivaju morska medvjedica najugroženiji je sisavac koji u posljednje vrijeme budi pažnju biologa ali i običnih ljudi osobito u mjestima gdje se pojavljuje.Najugroženiji je sisavac na svijetu i najrjeđi perjar.Pripada porodici tuljana (Phocidae) a ova naša medvjedica ima latinski naziv-ime Monachus monachus.Iako je poznata kao žitelj Jadranskog mora , čovjek se pobrinuo i istrejebio je oko 1964. godine.Jedinka može doseći i do 2,40 metara i težinu čak do 320 kilograma.
Brojni podaci o ovoj ugroženoj vrsti nisu dovoljno obrađeni zbog malog broja preostalih medvjedica čiji se broj procjenjuje na oko 600 jedinki rasprostranjenih oko Egejskog mora i zapadne Sahare uz obale Turske , Grčke te udaljenih otoka oko Portugala.Doduše nastanjuje i istočne obale Italije a ova pulska navodno je viđena čak i oko Venecije.Nekad je nastanjivala cijelo sredozemlje no istrebljena je zbog čovjekove aktivnosti , izlov zbog uništavanja ribarskih mreža , zagađenost mora ili urbanizacija priobalja.Sredozemna medvjedica za svoje skrovište bira špilje s ulazom ispod razine mora.
U takvim špiljama okotit će mladunče dužine do 80 centimetara.Mladunci će već sa dva tjedna ući u svoj drugi dom a to je more.Majka će mladunce dojiti do starosti od oko 18 tjedana.Spolno zreli postaju sa četiri godine a dožive više od 20 godina.Mužjaci su nešto veći i teži dok su ženke manje i lakše po težini.Tijelo sredozemne medvjedice vretenasto je i pokriveno vrlo kratkom dlakom.Dlaka je s gornje strane tijela tamnija najčešće siva ili smeđa dok je s doljnje strane tijela svijetlija ili bijela.
Medvjedica je prilagođena za život u vodi.Naime prednji udovi poput veće peraje,prilagođeni su za kretanje u vodi.Prsti su povezani plivaćom kožicom a nokti zakržljali.Stražnji udovi povezani su u jednu peraju i služe za plivanje.Dobro razvijen sluh i njuh iskoristit će pri lovu jer je pretežito noćna životinja.Na jelovniku su plodovi mora : ribe , rakovi i mekušci oko 13 kilograma raspoređenih u četiri do pet obroka.Ulovljeni plijen pojesti će oštrim zubima , a pri lovu pomoći će joj i osjetilne dlake oko ustiju.U moru tj. pod vodom može izdržati pet do sedam minuta jer pri uronu u vodu zatvara nosne i ušne otvore.
Morska medvjedica može zaroniti čak do 25 metara morske dubine.Na kopno izlazi radi odmora i parenja i izuzetno je nezgrapna na suhom.Pomiče se uz pomoć prednjih udova te micanjem tijela najčešće na šljunčanim plažama udaljenim od ljudskih aktivnosti , naravno izuzev ove pulske koja izlazi na najposjećenije plaže u turističkoj zoni grada Pule.
Razlog tome je jako jugo koje je utisnulo morsku vodu u njen dom smješten na krajnjem jugu istarskog poluotoka na Rt-u Kamenjak.Upravo to snažno jugo izdubilo je špilju u istarskom vapnencu morskoj medvjedici.Na području Kolumbarica (Mala i Velika) nalazi se stanište ove medvjedice za koju mnogi tvrde da nije sama tj. da ima i svoj par .Doduše unatrag mnogo desetljeća diljem obale ribari su prepričavali susrete sa morskom medvjedicom no to je sve završavalo u košu sa već poznatim ribarskim pričama.Ova medvjedica zabilježena je na snimkama u akvatoriju otoka Cresa.
Istraživači Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora 24. lipnja ove godine tijekom istraživanja dobrih dupina u sjevernom Jadranu snimili su sredozemnu medvjedicu.
Sredozemna medvjedica snimoljena je podvodnom kamerom uz zapadnu obalu otoka Cresa. Ove snimke, koliko je nama poznato, prve su podvodne snimke sredozemne medvjedice u Jadranu. Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvrdili smo da se radi o životinji koja je tijekom 2010. opažena i u području rta Kamenjak. Ovom prilikom jedinka je bez straha prilazila plovilu koje je slobodno plutalo sa ugašenim motorom.
Na istarskom području u špilji Mala Kolumbarica mladu morsku medvjedicu prvi je fotografirao Marko Jelić.Obavjestio je biologinju Jasnu Antolović iz Udruge sredozemna medvjedica te od tada zajedno sa kolegama iz talijanske grupe Foca Monachus traje nadzor nad mjestima gdje se pojavljuje ovo rijetko morsko biće.Uzeti su uzorci izmeta kako bi se utvrdilo čime se hrani i kako bi se napravila DNA analiza.Rijetka je pojava da se morska medvjedica odlučila za špilju uz kopno.Diljem mediterana morske medvjedice za svoja staništa biraju špilje na pučinskim otocima , daleko od ljudi i urbaniziranih područja.Pretpostavka je da na sjevernom Jadranu obitava jedan mužjak i jedna ženka.U akvatoriju otoka Cresa napravljene su video snimke morske medvjedice.Pretpostavka je da je riječ upravo o medvjedici iz Male Kolumbarice s Rt-a Kamenjak , najvjerojatnije ženki , možda budućoj mami ako se čovjek potrudi i ostavi djelić prirode za ova bića.
Činjenica je da sam Rt Kamenjak tijekom ljetnih mjeseci u jednom danu posjeti nekoliko tisuća ljudi pa je pravo čudo da je još uvijek na ovom području. Pojavljuje se na brojnim pulskim plažama , Zlatne stijene , Mornar ,Valcane i Saccorgiana.Viđena je u Vrsaru te Banjolama.Morska medvjedica može biti opasna , divlja životinja odreagirat će na svoj način ukoliko se osjeća ugroženom.Po nekim napisima nebi se smjeli približavati bliže od 50 metara (Glas Istre) a po drugima oko 20 metara (Regional expres).Koliko god iznosila tolerancija bribližavanja ovom sisavcu određena u metrima promatrati i slikati bez stvaranja buke može svaka osoba.Zadovoljstvo je vidjeti rijetku i gotovo istrebljenu vrstu kako se odmara u urbanom području.Još je ljepši osjećaj vidjeti ljude razne dobi i spola kako su zadivljeni prizorom koji je bio nezamisliv do prije nekoliko godina.U tjednu dok sam pripremao ovaj post na svom blogu u medijima se pojavio podatak o prvoj kaznenoj prijavi zbog uznemiravanja morske medvjedice.Čovjek je davno sišao sa stabla i odlučno rekao...Neželim više biti majmun.
Od tada majmunom pravi sebe i sve oko sebe.Brojni su šetači pokušali potaknuti na nekakv pokret morsku medvjedicu koja spava i odmara se na morskome žalu.Gađanje kamenčićima , polijevanje vodom , vikanje , dolazak u samu blizinu s kućnim ljubimcima bez brnjice i povodca neki su od primjera koji su se dešavali u proteklim tjednima.Medvjedicu je čuvala skupina udruge Sredozemna medvjedica , studenti Sveučilišta Juraj Dobrila iz Pule te pomorska policija.Tek nakon učestalih , grubih kršenja propisa o ponašanju prema rijetkim i zaštićenim vrstama , angažirani su rendžeri Javne ustanove Kamenjak , s čijeg područja i dolazi medvjedica.Apelira se na ponašanje kakvo dolikuje u slučaju kad se radi o zaštićenoj vrsti životinja.Kazna za uznemiravanje navodno je 7000 kuna dok za ubijanje životinje iznosi 100.000 kuna.Proveo sam oko sat i po promatrajući i fotografirajući medvjedicu na plaži pulske Sacciorgiane.
Tek se neznatno jednom pomaknula , okrenula mrvicu na bok i skvrčila lijevi ud koji liči na peraju.Zatim se vratila u prvobitni položaj , legla potrbuške u svoj šljunčani naslonjač i nastavila uživati unatoč brojnim znatiželjnim pogledima.Na obali uz šetnicu Zlatne stijene - Ambrela uočio sam i pomorsku policiju , kasnije im se pridružila i biologinja Jasna Antolović u svom redovitom obilasku plaža na kojima se pojavljuje medvjedica.Fotografije su napravljene sa primjerene udaljenosti , koristeći "tele-foto" tj. zoom objektiv. Nakon učestalih uznemiravanja morske medvjedice izdane su i upute o postupanju u slučaju susreta sa ovom zaštićenom vrstom , dio uputa na dnu bloga a ostatak uputa na linku .
Pravila ponašanja i aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja stanja populacije sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana -Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:
• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u moru
Ako se za vrijeme ronjenja ili plivanja opazi sredozemna medvjedica potrebno je umiriti se, ne približavati se životinji i ne raditi nagle pokrete koji bi je mogli uznemiriti ili otjerati te polako i smireno otplivati što dalje od životinje.
• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom ispred i u špiljama
Ne smije se ulaziti u morske špilje koje su evidentirane kao potencijalna staništa sredozemne medvjedice i potencijalna mjesta okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU).Ukoliko se tijekom obilaska neke druge špilje primijeti sredozemna medvjedica treba ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Nije preporučljivo ulaziti dublje u špilju jer bi se tako medvjedica mogla uznemiriti i postati agresivna, pogotovo ukoliko se radi o ženki koja ima mladunče. Potrebno je povući se natrag prema ulazu špilje držeći se pritom zida špilje kako životinja ne bi imala osjećaj kao da je u klopci. Na taj način bi se osigurao slobodan ulaz špilje i životinja bi mogla pobjeći ukoliko osjeti da je ugrožena. Nikako ne pokušavati plivati ili roniti dublje prema špilji. • Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom na obali Ukoliko se na obali primijeti sredozemna medvjedica, potrebno je ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Najbolje je sakriti se i sakriven promatrati životinju. Medvjedica na kopnu nužno ne treba ljudsku intervenciju jer se može raditi o jedinki koja se linja ili je u dubokom snu. Poželjno je životinju fotografirati ili pažljivo promatrati te na taj način procijeniti veličinu životinje, boju, ponašanje te ostale detalje vezane uz susret.
• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u čamcu/gliseru
Nije dopuštena turistička vožnja čamcima/gliserima u području gdje su evidentirana učestala viđenja medvjedice te gdje postoji mogućnost svježeg okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU). Ukoliko se primijeti sredozemna medvjedica iz čamca/glisera, potrebno je zaustaviti plovilo i pričekati da se životinja udalji. -
U sva tri gore navedena slučaja, potrebno je ostati na udaljenosti najmanje 50 metara od životinje; -
Svako viđenje sredozemne medvjedice potrebno je dojaviti Grupi Sredozemna medvjedica koja će sve podatke objediniti i dostaviti Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode; -
Svako namjerno uznemiravanje sredozemne medvjedice potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode i nadležnoj policiji.
Biljni i životinjski svijet koji imamo oko sebe jedan su od vodećih razloga na čemu nam zavide Evropljani.Zbog toga i dolaze u našu državu.Kako bi se odmorili i uživali u onome čega se nisu odrekli već su jednostavno uništili.Ovo je moj skroman doprinos ljudima koji brinu o lijepim stvarima koje nas okružuju.
Biljni i životinjski svijet koji imamo oko sebe jedan su od vodećih razloga na čemu nam zavide Evropljani.Zbog toga i dolaze u našu državu.Kako bi se odmorili i uživali u onome čega se nisu odrekli već su jednostavno uništili.Ovo je moj skroman doprinos ljudima koji brinu o lijepim stvarima koje nas okružuju.
Izvori:Wikipedija,Glas Istre,službene stranice Ministarstva kulture ,Plavi svijet
Javna Ustanova Kamenjak
tel: 052/576-513
e-pošta: ju.kamenjak@pu.t-com.hr
mob: 098/351-254
e-pošta: jasna.antolovic@zg.t-com.hr
