Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , udaljen oko 8 kilometara od grada Buzeta.Ako ste pomislili krenuti na put , a vidjet ćete i zašto spremite se jer serpentina i zavoja ko u priči.Stanovnika tek desetak a po popisu iz 2001. godine 17.Smješteno je podno vrha Sv. Juraj (423. metara) u prostoru koji obiluje strminama i dubokim dolinama s brojnim potocima koji se ulijevaju u Bračanu desni pritok rijeke Mirne.Naselje se spominje 1286. godine kao Castrum de Salis a pripadao je obližnjem feudu Kostela (LINK Pietrapilosa)
Prvi susret s mjestom, nekoliko kuća ,jedino nastanjene su upravo one na početku mjesta a prema mojoj procijeni tek 5 ili 6.Drugi dio mjesta priča je za sebe.Ogromne dvokatnice, građene su od velikih smeđe sivih kamenih blokova.Poredane u dva reda,ulicom po sredini i malim trgom u samaom središtu.
Cijeli jedan mali grad u potpunosti prazan i napušten.Po priči mještana, pedesetih godina počinje osipanje stanovništva.Mještani odlaze trbuhom za kruhom pa ostaje tek starije stanovništvo.Točan podatak o godini osipanja stanovništva nisam uspio pronaći , no pretpostavljam da se desilo upravo po onoj "dosadilo nam je brojati sve one koji su jednom otišli iz sela i više se nikada nisu vratili".Stanovništvo se bavi poljoprivredom i stočarstvom za vlastite potrebe pa su brojni gospodarski objekti u samom središtu mjesta.
Mjesto nebi bila preporuka za izlet ,iako je priroda predivna.U Salež me doveo jedan stup .Jedini je preostali stup srama u našoj županiji u obliku ljudskog lika.Isklesan je od mjesnog pješćenjaka i visine je prosječnog čovjeka.Stup srama mještani zovu Berlin po kočji koja je vozila na relaciji Berlin -Pariz , navodno su upravo na takvoj kočiji s četiri sjedala voženi i zatvorenici i na takav način bili izvrgnuti ruglu.Berlin predstavlja ljudski lik s kapom na glavi, poput turskog fesa,u području lijeve ruke koja je položena na prsa bili su lanci za koje su vezivani nepodobni i tako bili izvrgnuti ruglu.Desna ruka spuštena je na tek navješteni spolni organ.
ANO 1769
IVSTICIAM
DILIGITE
F.F.M.o BZ.o
Ea.O C.G.e
Natpis na latinskom mogao bi otprilike značiti...Pravda ovoj jadnoj pokrajini.
Berlin ili stup srama dovežen je u Salež 1769. godine na kolima koje je vuklo šest najsnažnijih volova , okićen cvijećem i u pratnji 18 djevojaka obučenih u bijelo.
U to davno doba bilo je morala ali i srama dok danas nema ni jednog a kamo li ovog drugog.Kad se vratim kući,pogledat ću dnevnik i ponovno čuti brojku o stotinama tisuća nezaposlenih.Jednog "nezaposlenog" sreo sam danas u ovom malom mjestu.Zove se Berlin ili stup srama , ni on nema posla...a šta ćete,kad živimo u vremenu bez srama.Dali slučajno stup srama smješten je na zaravni iznad mjesta.Prava mala žitnica , polje ječma,pretpostavljam za stočnu ishranu.Blatnjav puteljak vodi do mjesnog groblja.Koja simbolika ,upravo na pola puta...,između nekad živog mjesta i groblja-"grada mrtvih" postavljen je stup srama.Vjeruijem da se osoba vezana za stup upravo tako i osjećala , ni živa, ni mrtva.Na mjesnom groblju crkva sv. Mihovila.Jednobrodna građevina koja se spominje 1580. godine.Građena od većih kamenih blokova grubo obrađenih sa izrazito velikom apsidom.
Crkva je 1979. dobila zvonik.Betonski zvonik visok 15. metara s dva zvona više liči na lansirnu rampu za svemirske brodve nego na sakralni objekat.Crkva je na samom rubu zaravni s koje se pruža prekrasan pogled na dio Buzeštine gdje život tinja.Na drugom kraju mjesta obradiva zemlja,koji vinograd ili polje.Prije mnogo ljeta plug i Istarski težak zajedno su kao i drugdje izorali kamen.No nisu ga poslagali u suhozid poput ostalih Istrana.Ovi su kameni blokovi puno veći i teži pa su uz seoski puteljak neki poslagani okomito, i tako čine zid.
Puteljak vodi do vrha sv. Juraj na kojem su ostaci velikog prapovjesnog gradinskog naselja.Zvona sv. Mihovila čuju se daleko ,i tamo preko u Sloveniji....oprostite skoro sam zaboravio , u Istri samo Slovenskom djelu Istre.Kada se pri odlasku spuštate strmim putem s Vaše lijeve strane vidjet ćete upravo Slovenski dio ovog čarobnog poluotoka koji zovemo Istra.
Izvori:
ISTARSKA ENCIKLOPEDIJA
ISTRAPEDIJA
 |
