PULA WEATHER

nedjelja, 19. kolovoza 2012.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA - PLAKATI IGRANIH FILMOVA I SVEČANO OTVARANJE
.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA



PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA
59. Pula započela je 14. srpnja i trajala 15 dana , do 28 srpnja Rekordan je po broju posjetitelja u neovisnoj Hrvatskoj.Filmove je pogledalo ukupno 50.478 gledatelja , usporedbe radi prošle godine broj gledatelja bio je 35.800.U dva festivalska tjedna prikazan je ukupno 151 film i održano  ukupno 13 koncerata.Pulski filmofili mogli su uživati u čaroliji celuloidne vrpce na više lokacija.Fimovi se prikazuju u drevnom Vespanzijanovom zdanju-pulskoj areni , kinu Valli i na Kaštelu.Za one najmlade rezerviran je prostor na Portarati.U nacionaolnom programu prikazano je ukupno 14 igranih filmova a prosjecna posjecenost bila je 4.166 gledatelja po filmu.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA - PLAKATI IGRANIH FILMOVA
Po prvi put u arenu je zakoračio i film snimljen u 3D tehnici snimanja i prikazivanja.Projekciju filma pratilo je 5.920 gledatelja čime je postignut i rekord gledanja filma prikazanog na otvorenom proizvedenog u 3D tehnici u svijetu .Riječ je o hrvatskom  filmu 'Slučajni prolaznik' Joze Patljaka.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA - PLAKATI IGRANIH FILMOVA
Za ovu potrebu Cinestar je ustupio sustav REALD3XL ,  kinoprojektor s objektivima koji omogućuju projekciju 3D slike, posebno ozvučenje i za ovu potrebu srebrno , vrlo osjetljivo platno.Festival je tijekom svojih 59 ljeta ugostio broljne poznate osobe.Već je tradicija da je pokrovitelj festivala predsjednik države pa je tako 59. pulu otvorio predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA
No ova će pula ostati zabilježena i po posjeti vrlo visokog gosta , glavnog tajnika UN-a , gospodina Ban Ki-moon-a.Zahvaljujući činjenici kako je upravo u srpnju 2012. godine glavni tajnik UN-a boravio u našoj regiji ,pružila se neponovljiva prilika ugostiti kako kaže i sam velikog filmofila.Praćen domaćom političkom elitom glavni tajnik UN-a obratio se publici u pulskoj areni .(klikni play).




Publici se obratila i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA
Tijekom svečanog otvaranja uslijedio je i kratak foršpan filmova  te razgovor s redateljima filmova u nacionalnoj konkurenciji.Iako je festival počeo 14 srpnja , najčešce čekamo samu svečanost otvaranja i prigodni vatromet.Svečanost otvaranja festivala započela je u 21. srpnja u 21.30 sati pred brojnom publikom u areni i brojnim građanima izvan arene.





Vatromet je trajao nešto manje od 7 minuta , a kako je izgledao viđen iz arene možete vidjeti u videozapisu.Festivalski centar smješten je u Zajednici Talijana popularnom Cicolu.Circolo djeluje u prostorima  nekadašnje pivnice  Stadt Pilsen , sadržaji su obnovljeni 1999. godine i od tada je Circolo jedan od značajnih kulturnih sadržaja grada Pule.Zanimljivo je kako je u neposrednom susjedstvu festivalskog centra na prostoru gdje je smještena zgrada FINE (bivši SDK , ZAP) 1912. godine otvoren četvrti kinematograf u Puli.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA
Kino "Ideal" počeo je raditi u rujnu  a vlasnik kina bio je Nikolo Martin.Nikolo je po struci bio mehaničar i instalater električne rasvjete.U Trstu je još 1908. godine položio ispit za kinooperatera i vrlo je  vjerojatno do opremanja vlastitog kina radio u nekim pulskim kinima kao kinooperater.Valja znati kako su tadašnja pulska kina imala oko stotinjak mjesta (max. 160) i smještena su uglavnom u preuređenim prostorima zgrada , primjerice na Portarati "Minerva" ili u ulici Sergijevaca "Edison".Festivalski centar dugo je godina bio smješten u zgradi Marine Casina - Dom hrvatskih branitelja Pula.
IMG_3358
Zanimljivo je kako se slijedeće godine poklapaju dvije obljetnice.Naime 1913. izgrađen je Marine Casino , građevina koja je bila i ostala kulturni centar grada slavi 100 godina postojanja dok Festival igranog filma slavi slijedeće godine 60. rođendan.Naravno nesmijemo zaboraviti još jednu građevinu koja je odigrala značajnu ulogu vezanu za Filmski festival.Riječ je o Hotelu "Riviera" izgrađenom 1908. godine i naravno nevjerojatno ali nažalost istinito jedini je gradski hotel u gradu izuzmemo li neke mini-hotele.
IMG_1212
U počecima festivala do jutarnjih sati brojni novinari na pisaćim strojevima pisali su izvještaje o baš svakoj sitnici koja se dogodila u filmskom životu bivše nam države.Događaj se odvijao na tersi hotela "Riviera" gdje su bili smješteni i festivalski gosti.Osim nagrada dodjeljene filmskim djelatnicima dodjeljena je i nagrada Marijan Rotar.Rotar je rođen u Sloveniji a u Pulu dolazi nakon svršetka Drugog svjetskog rata .Pokreće Reviju domaćih fimova u Areni odnosno 1. Pulski filmski festival 1954.Pojedincima koji su svojim idejama i djelima spojili Pulu i film Pulski filmski festival dodjeljuje nagradu Marijan Rotar.Dobitnik ovogodišnje nagrade je pulski profesionalni fotograf Duško Marušič-Čiči.Autor je brojnih fotografija koje su korištene kao podloga za plakate pulskog filmskog festivala.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA
Čiči je slikao pulsku arenu s vatrogasnih ljestava tijekom svečanog otvaranja u nimalo idealnim uvjetima , i vjerujem napravio fotku za plakat 60. jubilarne pule.
PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA Autor fotografije Duško Marušić-Čiči

Festival je kao prijašnjih godina postavio info punkt i festivalski otok na pulskim Giardinima namjenjen festivalskim gostima.

PULA 59. FESTIVAL IGRANOG FILMA



Izvori: Dejan Kosanović , Kinematografske delatnosti u Puli 1896-1918 /Institut za film - Beograd /Festival         Jugoslovenskog igranog filma Pula 1988.
           Pula-Tri tisuće mita i stvarnosti
           Službene stranice javne ustanove Pula Film Festival
           You Tube - u video zapisima korišten promotivni materijal 59. Festivala igranog filma
           flickr - tibor-pula 1 - korištena fotografija amfiteatra -autor Duško Marušić - Čiči
           Turistički vodiči i prospekti grada Pule , istarpedija , wikipedija,Istarska enciklopedija,Glas Istre ,Jutarnji list,Večernji list

Festival igranog filma u Puli (LINK)


subota, 2. lipnja 2012.

ČEPIĆKO POLJE

ČEPIĆKO POLJE


                               ČEPIĆKO POLJE ?  ČEPIĆKO JEZERO ?
   
Na prostoru jugoistočne istre smješteno je najveće polje zanimljivog nastanka.Površina melioriranog polja iznosi oko 2000ha.Polje se uvuklo između masiv Učke i grobničko-boljunskog pobrđa.
Tijekom ledenog doba riječica Boljunčica začepila je grotlo ponora koje se prema podacima nalazilo negdje ispod današnjeg Kožljaka.Boljunčica vodu prikuplja sa područja veličine 150 km².Glavni je tok u ovom dijelu istre a povremeno je dužine oko 20 kilometara.Vode Boljunčice ispunile su prostor polja i stvorilo se jezero čije su dimenzije varirale zavisno o količini oborina i godišnjem dobu.Površina jezera iznosila je od 5,4 - 8,6 km².Po ovim podacima jezero je bilo dužine između  3,8 - 4,0 km (duža strana) i širine između 1,0 - 1,5 km.







Jezero je bilo razmjerno plitko pa je prosječna dubina iznosila  od 1,0-2,5 metara.Na nekim mjestima (današnja retencija) i prostor prema Kožljaku dubina jezera iznosila je oko 4 metara a najveća dubina iznosila je oko 9 metara.Kada bi se jezero napunilo vodom zahvaljujući dotoku vode boljunskog sliva istjecala bi u rijeku Rašu.Obale jezera  , plitke su i muljevite a obrasle su šašem  i trstikom. Živi svijet činile su ribe , uglavnom jegulje, šaran , klen i linjak.Jezero je bilo bogato i ptičjim svjetom , uglavnom divlja patka , rode , labudovi , crna liska , siva čaplja  i divlja guska.Jezero se tijekom vremena pretvorilo u baru.Naime zavisno o godišnjem dobu varirala je i količina vode u samom jezeru.Nataloženi sediment debljine do 28 metara te mala količina vode uvjetovali su razmnožavanje malaričnih komaraca pa je okolno stanovništvo oboljevalo od malarije.Tako se javlja i pomisao o isušivanju jezera .Komesar za šumarstvo Pulich 1890. godine predlaže Ministarstvu poljoprivrede u Beču radove na uređenju  i čiščenju ponora koje se nalazilo na području današnjeg portala tunela.Radovi koji su trajali od 1891.-1894. godine nisu dali nikakav pozitivan rezultat.Iako je prvi pokušaj isušivanja jezera prošao neslavno za vrijeme austrijske vladavine nije se odustalo od namjere da se stane na kraj malariji od koje je okolno stanovništvo pojedinih godina oboljevalo od 20-40% .Inženjer Venedikter 1898. godine izradio je projekt isušivanja jezera koji je i prihvaćen.Projektom je bilo predviđeno isušivanje 2/3 jezera.Voda jezera trebala se tim projektom ispustiti  preko Rakite u Rašu , dok bi preostala 1/3 jezera služila kao retencija za prihvaćanje vodnog vala nabujale Boljunčice.Radovi su započeli 1902. godine a traju sve do 1908. godine kada presušuju financijska sredstva i radovi se obustavljaju.Tek za vrijeme talijanske vlasti nad istarskim poluotokom dolazi do realizacije isušivanja Čepićkog jezera.Tehnički ured u Trstu 1924. godine izradio je projekt isušivanja jezera u dvije varijante , sa tunelom i bez tunela.
Projekt je obuhvatio i cijelo područje doline Raše ali i brojne pripadajuće slivove rječica i potoka kojih na širem području ima napretek.Izabrana je varijanta sa izgradnjom tunela kroz koji je jezero doslovce iscurilo u Plominski zaljev .
Gradnja je započela 1928. godine i trajala je do prosinca 1932. godine.
11. prosinca 1932. godine  točno u 13 sati, dvadeset i četiri mine srušile su barijeru pred ulazom u tunel te se jezero počelo prazniti.Prema procjenama u jezeru se nalazilo oko 16.000000  m3 vode a put vode do izlaza iz tunela podno drevnog Plomina trajao je oko 26 minuta.Voda je punom snagom istjecala dva dana dok je za pražnjenje jezera bilo potrebno dva tjedna.
U siječnju 1933. godine jezero je ostalo bez vode pa su mještani okolnih mjesta mogli pješice u ribolov.Naime u zaostalim lokvama muljevitog dna jezera stanovništvo je rukama lovilo zaostalu ribu.Tijekom ljetnih mjeseci 1933. godine započinju radovi na izgradnji brana , kanala i ostale infrastrukture.Sam tunel dužine je 4250 metara , nagiba 3,35% i površine otvora 11,5 m².
Pošto nije izveden projektirani oblog tunela kapacitet tunela je 24,0 m3/sek što je 50 % od projektiranog kapaciteta ili 50 m3/sek.Uz sam tunel stvorene su dolinske akumulacije u obliku dviju kaseta ukupne zapremnine 800000 m3 koje su trebale prihvatiti vode nabujale Boljunčice.No nepredvidiva Boljunčica znala je toliko nabujati da je dolazni vodeni val često plavio polja unatoč izgrađenom tunelu i retencijama.
Tek usporedbe radi dolazni vodeni val zna biti i do 135 m3/sek dok tunel može propustiti 24m3/sek .Problem se pokušao trajno rješiti izgradnjom brane na sutjesci kod Letaja 1970. godine.Brana je visine 35 i dužine 90 metara.
Ukupna zapremnina akumulacije iznosi  6,5mil.m3 .Tim projektom trebao se trajno rješiti problem plavljenja čepićkog polja i osigurati dovoljnu količinu vode u akumulaciji za nadolazeće sušno razdoblje.Ispunjen je tek ovaj prvi zadatak.Brana priječi polja od poplava , no voda iz akumulacije brzo nestane u istarskom kršu.
 Zašto Čepić ?

Po Rovinjskom povijesničaru B. Benussiju čepić dolazi od deminutiva - umanjenice riječi čep.U prijevodu Boljunčica je stvorila mali čep-čepić i začepila ponor pa je tako nastalo jezero.Istoimeno je i mjesto  Čepić smješteno u jugozapadnom dijelu Čepićkog polja.Spominje se 1102. godine kao kožljački posjed.Kožljački gospodar Filip Gutenek 1385. godine prima pavlince koji na obali jezera imaju svoj samostan(Pavlinski samostan Sv. Marija od Jezera, 14.-18. st.) sve do 1783. godine kada ga napuštaju.Jezero često nalazimo na starim kartama a naziva se raznim imenima.Prvi put ucrtano je na kartu koju je napravio Pietro Coppo iz 1525. godine a jezero nosi ime Lago di Cosliach po Kožljaku.
Histriae tabula/Pietro Coppo (kartograf)/1525.
Na karti Gerharda Kremera Mercatora kožljačko jezero upisano je u latinskoj verziji imena - Cosliac lacus.
Prvi put jezero nosi ime Čepićko jezero na karti  Pazinske grofovije koju je nacrtao Valvasor i to imenom Zhepizer See.Na karti je jasno vidljivo kako u jezero utječe Boljunčica a iz jezera ističe rijeka Raša.
Istria olim Lapidia/ Blaeu, Joan (kartograf, založnik)Blaeu, Willem Janszoon (kartograf, založnik)/1642.
Carniole, et l'Istrie Impériale /Robert de Vaugondy, Didier (kartograf)Delahaye, Jean-Baptiste (graver) /1752.
Exactissima Ducatus Carniolae Vinidorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Mathäus (kartograf)/1732.
Exactissima Ducatus Carniolae, Vindorum Marchiä et Histriae/Seutter, Georg Matthäus (kartograf)/1732.-1757.
Le Alpi Giulie colle loro dipendenze italiane del Friuli orientale ed Istria/Vallardi, Francesco (urednik, založnik)Allodi, Pietro (graver)/1860.-1880.
Carta dell'Istria/Capellaris, Giovanni Antonio (kartograf)/1803.
Jezero je nazivano i kao Sisolsko jezero po najvišem vrhu Sisol(833 m.) obližnjeg masiva Učke.Da "dobri stari"  Valvasor nije proputovao istarskim poluotokom ostali bi uskraćeni za brojne crteže kako utvrđenih gradova tako i zemljovida ili geografskih karata.
Na crtežu grada Čepić jasno se vidi kako ovaj gradić oplahuju vode jezera.Čovjek se dosta namučio kako bi isušio jezero , no otkad ga nema sve češće se pojavljuju ideje o stvaranju manjeg , nekog novog jezera (LINK - ČLANAK U GLASU ISTRE).Postoje ideje da se neke od površina pretvore u golf terene , manju sportko - rekreativnu zračnu luku i slično.
Kako god bilo jedan dio priče o Čepićkom polju uvijek će nas podsjetiti na jezero koje je u kraškim područjima izuzetna rijetkost.Na svom postu koristim slike s bloga gospodina M. Milevoja.Nekadašnji novinar Glasa Istre , danas umirovljenik na svom blogu Labinska Republika (L  I  N  K) obrađuje teme vezane uz Labin i Labinštinu tj. područje nekadašnje općine Labin.U kratkom tel. razgovoru doznajem kako je i za pješačenje tunel prohodan , ne samo za nabujalu Boljunčicu.Avanturista uvijek ima , neki su propješačili primjerice prugu i naravno sve tunele na potezu Lupoglav - Štalije.
Treba samo znati ponuditi i iskoristiti baštinu o kojoj često malo ili uopće neznamo i naravno ne marimo.Slika danas , gotovo bijela zemlja ozelenjena usjevima ...pogled s starog grada Kožljaka.
 






Izvori:Blog Labinska Republika -Marijan Milevoj
          Istarpedija ,Istarska enciklopedija
          Hrvatska vodoprivreda , dipl. inž.. Gianantonio Santin


ČEPIĆKO POLJE


 SALEŽ  ( Buzet) - Stup srama                                       45.429826 N  13.910778 E Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , u...