PULA WEATHER

subota, 6. veljače 2016.

LIMSKI KANAL - THE LONG SHIPS



Godine 1963. na lokaciji Limski kanal podno Juralskog briga ili Limske
Gradine snima se igrani film "Dugi brodovi "/The Long Ships/.
 
 45°07'44.7"N 13°44'29.6"E



LIMSKI KANAL

Filmska ekipa okupljena je oko režisera Jacka Cardiffa, s Richardom
Widmarkom u glavnoj ulozi .


Film je snimljen prema istoimenom romanu Fransa G.
Bengtssona.Radnja se vrti oko mita o postojanju zlatnog zvona
nazvanog Majka glasova.U potragu za ogromnim zvonom kreće mladi
viking Rolfe iako nema podršku svog oca.Zajedno s bratom krade
brod i s grupom pijanih Vikinga kreće u potragu za famoznim zlatnim
zvonom.Put ga vodi u Afriku , susrest će se sa ratobornim Mavarima
no naposlijetku će ipak pronaći Majku glasova ili zlatno zvono.Za
potrebe igranog filma na lokaciji gdje prestaje Limska draga i počinje
Limski kanal podignuto je Vikinško naselje.



LIMSKI KANAL 
Niz drvenih kućica podigla je producentska kuća Avala film iz Beograda.Kulise su vjerodostojno oslikale jedno viklinško naselje kakva su postojala u ranom srednjem vijeku na prostorima današnje Švedske, Norveške, Danske i Finske. 
 



Lokacija je izabrana iz više razloga.Naime 60-tih godina brojni su  američki filmovi snimani na Evropskom tlu.Tvornice snova ili filmski studiji nicali su u mnogim zemljama.Najpoznatiji je onaj u Italiji - Cinecitta
.Kod nas postoji više kuća koje su snimale u koprodukciji sa američkim filmskim kućama no najpoznatiji su Jadran film u Zagrebu te Centralni filmski studio i centralni filmski laboratorij Košutnjak u Beogradu ( link do slike ) . Razlozi su u cijeni snimanja i činjenici da često nije bilo potrebno graditi kulise.Glavna kulisa filma Dugi brodovi izuzev Vikinškog naselja je Limski kanal koji samo nalikuje Skandinavskom fjordu i tu je ulogu prvoklasno odigrao.



Cinecitta 
CINECITTÀ ROMA
Film je sniman 1963. godine.Sniman je u formatu Technirama 70 , oštrijem formatu od CinemaScope tehnike naravno u boji.Traje dva sata i šest minuta.Film je režirao Jack Cardiff , scenaristi su Berkely Mather i Beverley Cross.Uloge :Richard Widmark ... Rolfe ,Sidney Poitier ... Aly Mansuh,Russ Tamblyn ... Orm , Rosanna Schiaffino ... Aminah , Oskar Homolka ... Krok , Edward Judd ... Sven , Lionel Jeffries ... Aziz , Clifford Evans ... King Harald , Gordon Jackson ... Vahlin , Colin Blakely ... Rhykka , David Lodge ... Olla ,Henry Oscar ... Auctioneer , Paul Stassino ... Raschid , i Jeanne Moody ... Ylva .U koprodukciji sudjeluju i domaći glumci :Beba Loncar , Milan Bosiljcic , Zorica Gajdas , Dragan Lukic-Omoljac , Ljubo Skiljevic i Dragomir Stanojevic .Muziku za film napisao je Dusan Radic , direktor fotografije je Christopher Challis.Film je proizveden u koprodukciji Columbia Pictures Corporation , Warwick Film Productions i Avala Film .Danas ga distribuira  Sony Pictures Entertainment koja je otkupila dionce Columbia Pictures Entertaimenta u vlasništvu Coca Cole pa je tako postala vlasnikom ove američke filmske kuće.


                                                                                VIKINZI 
 Narod koji je živio u ranom srednjem vijeku na području današnje Švedske, Norveške, Danske i Finske.Ime Viking ima više značenja lat. vikus (selo), odnosno staroengleski wic (trgovačko središte, luka) pa bi riječ značila »oni koji posjećuju trgovačke luke«.Vikinzi plove svojim brodovima i osvajaju mnoga područja a nazivamo ga vikingško doba i traje oko 250 godina počevši od 793. kada su napali samostan Lindisfarne na engleskoj obali (link do karte vikinških osvajanja).Najvažnije oružje vikinga bio je mač , prvu kovnicu novca imali su u Hedebyju , žive u malim seoskim naseljima koje je zorno prikazano u igranom filmu Dugi brodovi.Prije širenja kršćanstva Vikinzi imju svoju mitologiju , štuju više bogova i prinose im žrtve a prema nekim saznanjima prinošene su i ljudske žrtve.U svoje pohode kreću kako kopnom tako i morem.

Vješti su brodograditelji pa imaju više tipova brodovlja.Dugi brodovi koji se pojavljuju u igranom filmu imaju osnovne proporcije :dužina lađe: 77 stopa 11 palaca / dužina kobilice: 65 stopa / dubina lađe: 5 stopa 9 palaca / širina lađe: 16 stopa 7 palaca.Razmjer između dužine i širtine broda bila je veća nego kod rimski brodova i iznosila je 1:5. Datiranje prvih brodova je 8 stoljeće a težili su oko 30 tona.Sa svake strane broda od kobilice prema gore bilo je poredano 12 dasaka , deseta po redu bila je puno deblja i imala je oblik slova "L".Bila je to daska koja je postavljena na mjestu gdje su udarali snažni valovi i tako je dala posebnu otpornost brodu na teške vremenske uvjete pri plovidbi.


LIM

Limski kanal danas je morem potopljeno korito i ušće najduže istarske ponornice ,  rijeke Pazinčice.Naime tijekom miocena (proteže se od oko 23,03 do 5,332 milijuna godina prije Kr.) obilne kiše stvaraju vodene bujice i rječici Pazinčici pomažu u oblikovanju današnjeg izgleda kako morem potopljenog korita kojeg nazivamo Limski kanal tako i suhog korita rječice kojeg zovemo Limska draga.Samo ime najvjerojatnije dolazi od lat. limes što znači granica.Naime na Limu je u antici bila granica između dvaju agera onog pulskog te porečkog.Limski kanal prepun je antičkih predmeta što objašnjava pretpostavka da su u kanalu našli utočište antički brodovi za vrijeme jakog nevremena.Obala je stjenovita , obrasla je bujnom vegetacijom te prepuna pećina od kojih je najpoznatija Romulandova.

Prirodni rezervat pod zaštitom danas služi za uzgoj školjaka  dagnje i plosnate kamenice te prvoklasne ribe tvrtke Cromaris iz Zadra.Za tu potrebu tvrtka ima pogon za preradu ribe i manji servis za brodove i čamce kojima se plovi do uzgajališta školjaka te kaveza sa ribama.

Uspomenu na film Dugi prodovi njeguju turistički vodiči te osoblja izletničkih brodova a pano sa podacima o igranom filmu mogu se vidjeti u restoranu Fjord.

LIMSKI KANAL


LIMSKI KANAL

 

 

Izvori fotografija i povijesnih karata :
Source gallica.bnf.fr / Bibliothèque nationale de France /F/
 Library of Congress / Digital Collections  /USA/
Digitalna knjižnica Slovenije -dLib.si /SI/
 David Rumsey Map Collection / Cartography Associate /USA/
 Catasti dell'Archivio di Stato di Trieste /I/
 Europeana Collections /EU/
Fortepan /HU/
Geoportal / HR/ 
Histria archaeologica AMI-PULA /HR/

Nema komentara:

Objavi komentar

 SALEŽ  ( Buzet) - Stup srama                                       45.429826 N  13.910778 E Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , u...