SREDOZEMNA-MORSKA MEDVJEDICA U PULI

SREDOZEMNA-MORSKA MEDVJEDICA U PULI
lat.  Monachus-monachus  (redovnički-usamljenički )

 44°50'37.3"N 13°50'05.7"E

Sredozemna medvjedica ili kako je u medijima najčešće nazivaju morska medvjedica najugroženiji je sisavac koji u posljednje vrijeme budi pažnju biologa ali i običnih ljudi osobito u mjestima gdje se pojavljuje.Najugroženiji je sisavac na svijetu i najrjeđi perjar.Pripada porodici tuljana (Phocidae) a ova naša medvjedica ima latinski naziv-ime Monachus monachus.Iako je poznata kao žitelj Jadranskog mora , čovjek se pobrinuo i istrejebio je oko 1964. godine.Jedinka može doseći i do 2,40 metara i težinu čak do 320 kilograma.

Brojni podaci o ovoj ugroženoj vrsti nisu dovoljno obrađeni zbog malog broja preostalih medvjedica čiji se broj procjenjuje na oko 600  jedinki rasprostranjenih oko Egejskog mora i zapadne Sahare uz obale Turske , Grčke te udaljenih otoka oko Portugala.Doduše nastanjuje i istočne obale Italije a ova pulska navodno je viđena čak i oko Venecije.Nekad je nastanjivala cijelo sredozemlje no istrebljena je zbog čovjekove aktivnosti , izlov zbog uništavanja ribarskih mreža , zagađenost mora ili urbanizacija priobalja.Sredozemna medvjedica za svoje skrovište bira špilje s ulazom ispod razine mora.

U takvim špiljama okotit će mladunče dužine do 80 centimetara.Mladunci će već sa dva tjedna ući u svoj drugi dom a to je more.Majka će mladunce dojiti do starosti od oko 18 tjedana.Spolno zreli postaju sa četiri godine a dožive više od 20 godina.Mužjaci su nešto veći i teži dok su ženke manje i lakše po težini.Tijelo sredozemne medvjedice vretenasto je  i pokriveno vrlo kratkom dlakom.Dlaka je s gornje strane tijela tamnija najčešće siva ili smeđa dok je s doljnje strane tijela svijetlija ili bijela.

Medvjedica je prilagođena za život u vodi.Naime prednji udovi poput veće peraje,prilagođeni su za kretanje u vodi.Prsti su povezani plivaćom kožicom a nokti zakržljali.Stražnji udovi povezani su u jednu peraju i služe za plivanje.Dobro razvijen sluh i njuh iskoristit će pri lovu jer je pretežito noćna životinja.Na jelovniku su plodovi mora : ribe , rakovi i mekušci oko 13 kilograma raspoređenih u četiri do pet obroka.Ulovljeni plijen pojesti će oštrim zubima , a pri lovu pomoći će joj i osjetilne dlake oko ustiju.U moru tj. pod vodom može izdržati pet do sedam minuta jer pri uronu u vodu zatvara nosne i ušne otvore.

Morska medvjedica može zaroniti čak do 25 metara morske dubine.Na kopno izlazi radi odmora i parenja i izuzetno je nezgrapna na suhom.Pomiče se uz pomoć prednjih udova te micanjem tijela najčešće na šljunčanim plažama udaljenim od ljudskih aktivnosti , naravno izuzev ove pulske koja izlazi na najposjećenije plaže u turističkoj zoni grada Pule.

Razlog tome je jako jugo koje je utisnulo morsku vodu u njen dom smješten na krajnjem jugu istarskog poluotoka na Rt-u Kamenjak.Upravo to snažno jugo izdubilo je špilju u istarskom vapnencu morskoj medvjedici.Na području Kolumbarica (Mala i Velika) nalazi se stanište ove medvjedice za koju mnogi tvrde da nije sama tj. da ima i svoj par .Doduše unatrag mnogo desetljeća diljem obale ribari su prepričavali susrete sa morskom medvjedicom no to je sve završavalo u košu sa već poznatim ribarskim pričama.Ova medvjedica zabilježena je na snimkama u akvatoriju otoka Cresa.

Istraživači Plavog svijeta Instituta za istraživanje i zaštitu mora 24. lipnja ove godine tijekom istraživanja dobrih dupina u sjevernom Jadranu snimili su sredozemnu medvjedicu.
Sredozemna medvjedica snimoljena je podvodnom kamerom uz zapadnu obalu otoka Cresa. Ove snimke, koliko je nama poznato, prve su podvodne snimke sredozemne medvjedice u Jadranu. Snimljena životinja je najvjerojatnije odrasla ženka dužine oko 2.30 m, a analizom fotografija utvrdili smo da se radi o životinji koja je tijekom 2010. opažena i u području rta Kamenjak. Ovom prilikom jedinka je bez straha prilazila plovilu koje je slobodno plutalo sa ugašenim motorom.

Na istarskom području u špilji Mala Kolumbarica mladu morsku medvjedicu prvi je fotografirao Marko Jelić.Obavjestio je  biologinju Jasnu Antolović iz Udruge sredozemna medvjedica te od tada zajedno sa kolegama iz talijanske grupe Foca Monachus traje nadzor nad mjestima gdje se pojavljuje ovo rijetko morsko biće.Uzeti su uzorci izmeta kako bi se utvrdilo čime se hrani i kako bi se napravila DNA analiza.Rijetka je pojava da se morska medvjedica odlučila za špilju uz kopno.Diljem mediterana morske medvjedice za svoja staništa biraju špilje na pučinskim otocima , daleko od ljudi i urbaniziranih područja.Pretpostavka je da na sjevernom Jadranu obitava jedan mužjak i jedna ženka.U akvatoriju otoka Cresa napravljene su video snimke morske medvjedice.Pretpostavka je da je riječ upravo o medvjedici iz Male Kolumbarice s Rt-a Kamenjak , najvjerojatnije ženki , možda budućoj mami ako se čovjek potrudi i ostavi djelić prirode za ova bića.

Činjenica je da sam Rt Kamenjak tijekom ljetnih mjeseci u jednom danu posjeti nekoliko tisuća ljudi pa je pravo čudo da je još uvijek na ovom području. Pojavljuje se na brojnim pulskim plažama , Zlatne stijene , Mornar ,Valcane i Saccorgiana.Viđena je u Vrsaru te Banjolama.Morska medvjedica može biti opasna , divlja životinja odreagirat će na svoj način ukoliko se osjeća ugroženom.Po nekim napisima nebi se smjeli približavati bliže od 50 metara (Glas Istre) a po drugima oko 20 metara (Regional expres).Koliko god iznosila tolerancija bribližavanja ovom sisavcu određena u metrima promatrati i slikati bez stvaranja buke može svaka osoba.Zadovoljstvo je vidjeti rijetku i gotovo istrebljenu vrstu kako se odmara u urbanom području.Još je ljepši osjećaj vidjeti ljude razne dobi i spola kako su zadivljeni prizorom koji je bio nezamisliv do prije nekoliko godina.U tjednu dok sam pripremao ovaj post na svom blogu u medijima se pojavio podatak o prvoj kaznenoj prijavi zbog uznemiravanja morske medvjedice.Čovjek je davno sišao sa stabla i odlučno rekao...Neželim više biti majmun.

Od tada majmunom pravi sebe i sve oko sebe.Brojni su šetači pokušali potaknuti na nekakv pokret morsku medvjedicu koja spava i odmara se na morskome žalu.Gađanje kamenčićima , polijevanje vodom , vikanje ,  dolazak u samu blizinu s kućnim ljubimcima bez brnjice i povodca neki su od primjera koji su se dešavali u proteklim tjednima.Medvjedicu je čuvala skupina udruge Sredozemna medvjedica , studenti Sveučilišta Juraj Dobrila iz Pule te pomorska policija.Tek nakon učestalih , grubih kršenja propisa o ponašanju prema rijetkim i zaštićenim vrstama , angažirani su rendžeri Javne ustanove Kamenjak , s čijeg područja i dolazi medvjedica.Apelira se na ponašanje kakvo dolikuje u slučaju kad se radi o zaštićenoj vrsti životinja.Kazna za uznemiravanje navodno je 7000 kuna dok za ubijanje životinje iznosi 100.000 kuna.Proveo sam oko sat i po promatrajući i fotografirajući medvjedicu na plaži pulske Sacciorgiane.

Tek se neznatno jednom pomaknula , okrenula mrvicu na bok i skvrčila lijevi ud koji liči na peraju.Zatim se vratila u prvobitni položaj , legla potrbuške u svoj šljunčani naslonjač i nastavila uživati unatoč brojnim znatiželjnim pogledima.Na obali uz šetnicu Zlatne stijene - Ambrela uočio sam i pomorsku policiju , kasnije im se pridružila i biologinja Jasna Antolović u svom redovitom obilasku plaža na kojima se pojavljuje medvjedica.Fotografije su napravljene sa primjerene udaljenosti , koristeći "tele-foto" tj. zoom objektiv. Nakon učestalih uznemiravanja morske medvjedice izdane su i upute o postupanju u slučaju susreta sa ovom zaštićenom vrstom , dio uputa na dnu bloga a ostatak uputa na linku .

Pravila ponašanja i aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja stanja populacije sredozemne medvjedice u hrvatskom dijelu Jadrana -Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:

• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u moru

 Ako se za vrijeme ronjenja ili plivanja opazi sredozemna medvjedica potrebno je umiriti se, ne približavati se životinji i ne raditi nagle pokrete koji bi je mogli uznemiriti ili otjerati te polako i smireno otplivati što dalje od životinje.

• Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom ispred i u špiljama 

 Ne smije se ulaziti u morske špilje koje su evidentirane kao potencijalna staništa sredozemne medvjedice i potencijalna mjesta okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU).Ukoliko se tijekom obilaska neke druge špilje primijeti sredozemna medvjedica treba ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Nije preporučljivo ulaziti dublje u špilju jer bi se tako medvjedica mogla uznemiriti i postati agresivna, pogotovo ukoliko se radi o ženki koja ima mladunče. Potrebno je povući se natrag prema ulazu špilje držeći se pritom zida špilje kako životinja ne bi imala osjećaj kao da je u klopci. Na taj način bi se osigurao slobodan ulaz špilje i životinja bi mogla pobjeći ukoliko osjeti da je ugrožena. Nikako ne pokušavati plivati ili roniti dublje prema špilji. • Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom na obali Ukoliko se na obali primijeti sredozemna medvjedica, potrebno je ostati smiren i ne raditi nagle pokrete. Najbolje je sakriti se i sakriven promatrati životinju. Medvjedica na kopnu nužno ne treba ljudsku intervenciju jer se može raditi o jedinki koja se linja ili je u dubokom snu. Poželjno je životinju fotografirati ili pažljivo promatrati te na taj način procijeniti veličinu životinje, boju, ponašanje te ostale detalje vezane uz susret.

 • Ponašanje prilikom susreta sa sredozemnom medvjedicom u čamcu/gliseru              

  Nije dopuštena turistička vožnja čamcima/gliserima u području gdje su evidentirana učestala viđenja medvjedice te gdje postoji mogućnost svježeg okota (obavješćivanje javnosti od strane nadležne JU). Ukoliko se primijeti sredozemna medvjedica iz čamca/glisera, potrebno je zaustaviti plovilo i pričekati da se životinja udalji. -        

 U sva tri gore navedena slučaja, potrebno je ostati na udaljenosti najmanje 50 metara od životinje; -        

 Svako viđenje sredozemne medvjedice potrebno je dojaviti Grupi Sredozemna medvjedica koja će sve podatke objediniti i dostaviti Ministarstvu kulture – Upravi za zaštitu prirode i Državnom zavodu za zaštitu prirode; -          

Svako namjerno uznemiravanje sredozemne medvjedice potrebno je prijaviti Upravi za inspekcijske poslove zaštite prirode i nadležnoj policiji. 
Biljni i životinjski svijet koji imamo oko sebe jedan su od vodećih razloga na čemu nam zavide Evropljani.Zbog toga i dolaze u našu državu.Kako bi se odmorili i uživali u onome čega se nisu odrekli već su jednostavno uništili.Ovo je moj skroman doprinos ljudima koji brinu o lijepim stvarima koje nas okružuju.

Izvori:Wikipedija,Glas Istre,službene stranice Ministarstva kulture ,Plavi svijet

Javna Ustanova Kamenjak

 tel: 052/576-513

 e-pošta: ju.kamenjak@pu.t-com.hr

Grupa Sredozemna medvjedica

 mob: 098/351-254

 

e-pošta: jasna.antolovic@zg.t-com.hr

Powered by Embedgooglemaps IT & healthconsumerhelp.com

SVETVINČENAT - KAŠTEL GRIMANI MOROSINI

SVETVINČENAT - KAŠTEL GRIMANI MOROSINI

45°05'16.9"N 13°52'56.0"E

                        STRAŽAR SERINISSIME

.

Povijest Svetvinčenta seže u daleku prapovijest.Ostavili su na ovim prostorima  traga i rimljani , naime ovuda je prolazila granica pulskog agera.Gradić nazvan po imenu španjolskog sveca Sv. Vincenta prvi put se samostalno spominje u ispravi Otona II. 983.godine kao posjed porečkog biskupa.

Između 983. i 1028. godine pulski biskupi stječu Labinštinu i priobalje ispod Učke do Rijeke.Prostor koji je uvjek predstavljao neku granicu pripada središnjoj istri.Brdoviti tereni polako su ustuknuli pred crvenom ravnicom koja se polako spušta do mora.Kraj obiluje šumama a zanimljivo je kako su brojne livade i pašnjaci prošarani vrtačama pa se prostor doima kao mjesečeva površina viđena "okom"satelita.

I upravo na rubu jedne velike vrtače nešto pliće i izduženog oblika podignut je najsačuvaniji kaštel u Istri.

Posjed 1211. godine dobiva pulska obitelj Castropola pa je za pretpostaviti da su upravo oni pokretači gradnje kaštela.Castropole vladaju feudom do druge polovice 14. stoljeća.Na prijelazu iz 13. u 14. stoljeće Venecija se nalazi pred osvajanjem velikog dijela istarskog poluotoka.1330. godine zaratili su akvilejski patrijarh Pagano della Torre i gorički grof Giovanni Enric.U ratnom pohodu nastradao je i Svetvinčenat.1332. godine Venecija zauzima Pulu te jedan veći dio južne istre.To naravno ne odgovara obitelji Castropola (Sergijevci) pa su česti sukobi s Mlecima.Castropole bivaju utamničeni i protjerani sa svojih posjeda u Istri.Godine 1368.intervencijom  obitelj Morosini pred Mletačkim vijećem dozvoljava se povratak imovine i boravak obitelji Castropola u Istri.Tako se Castrpole vraćaju na svoje posjede među kojima je i Svetvinčenat.

Valja znati kako su Morosinijevi vrlo uticajna obitelj u Republici a ujedno i podestati i kapetani Pule. Nakom propasti obitelji Castropola feudom raspolaže porečki biskup te ga 1384. godine daruje mletačkim plimićima Leonardu i Giacomu Morosiniju , djeci Andree Morosinija i Nicolette Castropola.Kašteli su uvjek bili simboli moći feudalca a mještanima ili običnom puku siguran zaklon u nemirnom srednjem vijeku.Sam gradić nije bio opasan zidinama pa su prve crte obrane bile uzane ulice Svetvinčenta.

Svetvinčenat se uz naziv opatija spominje u Istarskom razvodu 1325. godine.Feud se nakon vladavine pulske obitelji Castropola bilježi kao vlasništvo obitelji Morosini(1485.) , Krotedndorf te porečkog biskupa.Dolazak Grimanijevih u Svetvinčenat vezan je uz činjenicu kako Morosinijevi nisu imali muških potomaka.Naime prema nagodbi pape Clementa VII. iz 1542. godine između Pietra Morosinija i porečkog biskupa u slučaju da nema muških nasljednika feud prelazi u ruke druge plemićke obitelji.Polovinom 16. stoljeća Morosinijevi više nemaju muške potomke.Morosina i Angela udajom za Grimanije (Grimani di San Luca) , Marina i Almora , 1560. godine donose u miraz posjede u Istri.Plemićka obitelj Grimani gospodare feudom i kaštelom do propasti Mletačke države 1797. godine.Nakon te godine Grimanijevi su tek formalni vlasnici posjeda.Prije propasti feudalnog sustava Grimanijevi prodaju kaštel s okolnim zemljištem porečkom biskupu oko 1840. godine.U to vrijeme kaštel nije naseljen te počinje njegovo propadanje.Vlasnikom kaštela općina postaje 1932. godine nakon velikog požara u zgradi općine. Obnova kaštela ali i brojnih crkava u Istri započinje još u doba Austrije.Centralna komisija za očuvanje spomenika s povjerenikom za Istru  na čelu sa gospodinom Antunom Gnirsom započinje mukotrpan posao na obnovi spomenika kulture u ovom kraju.Danas se kašte obnavlja sredstvima Ministarstva kulture te fondacijama iz inozemstva.Tijekom tridesetih godina prošlog stoljeća predložena je obnova palače kaštela.Nažalost ona je i ostvarena jednim dijelom.

Zašto nažalost ???

Uništen je interijer palače kaštela

Izmjenjen je raspored prostorija uklanjanjem unutarnjih zidova

Probijen je zid između glavne zgrade i dograđene zgrade

Prema prometnici (zapadna strana)podignut je jedan kat s nizom prozora

Brojne preinake  smanjile su izvornost ove najznačajnije povjesne građevine Svetvinčenta.Posljednji i najzahtjevniji dio obnova je palače kaštela.Pretpostavka je ukoliko Ministarstvo kulture prihvati projektnu dokumentaciju obnova palače može dobiti i sredstva iz strukturnih fondova EU-a.

Događaji koji su se desili početkom 17. stoljeća vrlo su značajni za Svetvinčenat i njegov kaštel.Marino Grimani postaje Venecijanski dužd a brigu oko posjeda u Istri vrlo vjerojatno preuzima njegov brat Almoro.Početkom 17. stoljeća započeo je drugi velik rat između Venecije i Austrije.Kao da je tijekom nekoliko stoljeća svog postojanja ova kamena srednjevjekovna ljepotica spokojno čekala pravi trenutak kako bi pokazala svoju pravu namjenu , snagu i moć.Tijekom nemirnih godina postaje najvažnija utvrda mletačke vojske.Kaštel postaje glavni stožar za napad na neprijatelje.Tomassini navodi slijedeće podatke o kaštelu i mjestu:"Posjed u sredini ima utvrdu načinjenu od kamenih kvadara s četiri tornja koji su postavljeni bočno (u uglove),s vratima  od kaštela (palače) osiguranim podiznim mostom , koji ju čine (utvrdu) sigurnom od svakog napada , k tomu unutra je prostor za dvije stotine ljudi pod oružjem , tu je dobar stan za kapetana , kojim se naslovom zove upravitelj mjesta.Tu su spremišta javna davanja , stan za vojnike , peć za kruh(pekara) , mjesto za municiju sa salom za oružje dvjest mušketa , zatim mačeva i alabardi (...)."Kaštel je u tlocrtu četverokut nešto izduženog i trapezastog oblika a građen je od kamenih blokova istarskog vapnenca dimenzija 49x27 metara.

Sjeverni uglovi kaštela utvrđeni su tornjevima kružnog oblika dok je jugozapadni toranj četvrtastog oblika.Sjeverozapadni toranj u prizemlju je mogao imati zatvor pa ga nazivamo "torre dei prigioni".

Sjeverozapadni toranj nešto je veći a objašnjenje treba tražiti u činjenici da ovaj toranj brani pristup mjestu.Sjeveroistočni toranj  u tlocrtu okruglog oblika završava  profiliranim vijencem i pravokutnim otvorima.Na zadnjoj etaži pet je redova pravokutnih niša za golubove pa ga nazivamo i "torre dei colombi".

S dvorišne strane ulaz je u prizemni prostor tornja koji ima kupolasti svod.

Četvrtasti toranj blagog je trapezoidnog oblika u tlocrtu, poput samog kaštela.Toranj je postavljen prema središnjem trgu tj.samom naselju a iz tog pravca nisu bili predviđeni napadi artiljerijom.Skošeno prizemlje i uske strijelnice s kruništem daju fortifikacijski izgled tornju.U kulu se ulazilo s dvorišne strane  u nivou ophoda oko kruništa obodnih zidina.

Ovaj toranj nazivao se "torre della guardia".Neposredno iznad kosine na vanjskom zidu četvrtastog tornja postavljene su dvije kamene glave primitivne izrade.Toranj je posljednju veću preinaku doživio prije 1840. godine kada je u njega ugrađen sat s mehanizmom , dok je krunište pokriveno krovom.

Zapadni ugao kaštela u Svetvinčentu zauzela je palača gospodara kaštela namjenjena za stanovanje.Palača u prizemlju ima skošene zidove  te jako profilirani krovni vijenac.Palača je pokrivena četverostrešnim krovom.Pročelje palače interpretirano je u suzdržanoj raskoši.Prizemne etaže imaju tek nekoliko uskih i gotovo neprimjetnih strijelnica dok  treći kat ima dva pravokutna prozora u polukružnom okviru od rustikalno obrađenih kamenih blokova.Četvrti kat palače varkom je predstavljen kao drugi kat a krasi ga balkon sa snažnim konzolama i balustradom.Na balkon se izlazilo iz salona kroz dvojna vrata polukružnih nadvoja povezanih ravnim profiliranim vijencem.S obje strane balkona postavljen je po jedan prozor profiliranog natprozornika.Posljednji peti kat-etaža prati vertikalne osi donjih otvora.

Četveroslivni krov palače naslonjen je na profilirani vijenac a u profilaciju je interpoliran žljeb za odvodnju kišnice a s dvorišne strane vidljiv je izljev u obliku ljudske glave.

S obje strane jugoistočnog brida palače , u visini između druge i treće etaže postavljene su konzole (ukupno tri) koje su nosile najvjerojatnije kameni reljef s prikazom krilatog lava , simbola Mletačke Republike.

Uz zapadni zid  kaštela podignuta je zgrada , kao dodatak palači namjenjena vlasniku kaštela.Ovaj rezidencijalni prostor tvorio je cjelinu s palačom koja je služila za kao reprezentativni prostor namjenjen primanjima.Valja znati kako je Svetvinčenat središte jakog feuda.Govori o tome i podatak o fontiku(spremištu za žito) iz 17. stoljeća koji je bio vrijedan 30.000 dukata.Sjeverni zid kaštela izgrađen u doba obitelji Castrpola (14. stoljeće) a gradnju nastavlja i Morosini u 15. stoljeću čime dojmljivost o neosvojivosti i sigurnosti kaštela postaje veća.Upravo na sjevernom zidu kaštela uz same tornjve smještena su i manja vrata po jedna uz svaki toranj.Služila su kao izlaz u nuždi ali i kao izlaz u vrt koji je postojao na prostoru uz rub vrtače između dva tornja na sjevernom zidu kaštela.U kaštel se ulazilo iz pravca juga.Riječ je o južnom pročelju kaštela koji je okrenut ka središnjem gradskom trgu.Ispred ulaza nalazi se prilazna rampa na nasipu jer je ulaz na nešto višoj koti od samog terena gdje je smješten današnji , najljepši renesansni trg u istri.Iznad ulaza nalazi se grb kaštela , današnji grb Svetvinčenta.

Iznad grba kaštela nalazi se natpis "Ovaj kaštel ,spaljen u nenadanom požaru godine 1586. po Kristovu rođenju , Marin grimani , vitez i prokurator sv. Marka ,obnovio je i za bolju upotrebu uredio 1589. godine."Natpis su dali postaviti Grimanijevi kao svjedočanstvo o obnovi kaštela uništenom u požaru.Požar je nenadano izbio u kuhinji na drugom katu i uništio palaču kaštela od drugog kata nagore.Iznad natpisa četvrtasti je prozor zaštićen rešetkom , gledano s unutarnje strane kaštela u visini drvenog pomičnog mosta.Iznad se nalzi grb  obitelji Grimani di San Luca.Ulaz na samom vrhu zida krasi preslica za jedno zvono.

 
Obodni zidovi kaštela , građeni od kamenih blokova završavaju nepravilnom linijom.Zidovi u najdonjoj zoni deblji su nego pri vrhu a izraženija je na zapadnom i južnom zidu.U srednjoj zoni zidova vidljivi su uski otvori strijelnica dok je na obodnim zidovima vidljivo krunište koje je tijekom vremena zazidano.Uz sjeverni zid kaštela s unutarnje strane , danas dvorišni prostor bila je naslonjena zgrada čiju visinu mžemo pratiti po rupama za grede krova koje su vidljive na zidu na koji je nestala građevina bila naslonjena.Namjena ove građevina bila je višestruka.Mogla je poslužiti kao spremište za poljodjelske proizvode , smještaj većeg djela vojne posade u ratnim vremenim te kao štala za tadašnju konjicu.Godine 1789. u samom kaštelu gradi se nova vojarna.Prema planovima koji se čuvaju u brojnim arhivima povjesničari su utvrdili kako se ne radi o nekoj novoj građevini već vjerojatno o obnovi postojeće građevine koja se naslanjala na sjeverni zid kaštela. 

 
Sam ophod pri vrhu zidova kaštela rekonstruiran je jednim dijelom i služi kao šetnica.Tomasini i Petronio spominju u svojim radovima dvije cisterne.Jedna je smještena unutar kvadratnog tornja koji je u cijelosti obnovljen dok je druga smještena do samog ulaza u Kaštel.S terase s vodospremom vodilo je stubište za ulaz u palaču kaštela koje je danas u cijelosti rekonstruirano.U rezidencijalni dio kaštela tj. samu palaču ulazilo se preko drvenog pomičnog mosta.Mehanizam za podizanje drvenog pomičnog mosta nalazio se u samoj palači.

Tornjevi na sjevernom zidu , kružnog tlocrta imaju po pet kvadratnih otvora  a umjesto krunastog završetka imaju profilirani vijenac renesanskog izraza.

Krunište jugoistočnog tornja , u tlocrtu četvrtastog oblika pokriveno je četverostrešnim krovom.Kaštel u Svetvinčentu odraz je uticaja dviju tipologija.Prvi je srednjevjekovna tipologija izgradnje gdje je kaštel centar feuda-posjeda plemićke obitelji.Drugi je uticaj morfologija "utvrđene kuće".Riječ je o renesanso-baroknoj obrambenoj arhitekturi.Kaštel sa svojom palačom ima obilježja ladanjskog dvorca smještenog u samom središtu feudalnog posjeda sa snažnim izražajem fortifikacijske arhitekture.Balkon na palači kaštela sličan je palačama u Veneciji , matičnog grada plemićke obitelji.Kašteli sličnih karakteristika izgrađeni su Terrafermi , zaleđu Venecije u blizini Firence te Rima.Slični kašteli u doba nastanka Svetvinčentskog kaštela nalaze se diljem naše obale primjerice u Kaštel Lukšiću , Kaštel Gomilici,Cipico u Novom , biskupova kula u Marini blizu Trogira.Svetvinčenat ili Sant Vincenti , mještani ga jednostavno zovu Savičenta nezamisliv je bez ovog kamenog stražara Venecijanske Republike.Odigrao je značajnu ulogu za potrebe tadašnje

Serinisime.  Link - fotoalbum

Danas je kaštel poprište brojnih kulturnih događanja.Srednjevjekovni festival održava se tijekom mjeseca kolovoza a Gospodar kaštela Grimani u društvu dviju dvorskih dama posjetio je i Pulu djeleći promotivni materijal.

Izvori:B.Vučić-Kaštel u Svetvinčentu

Istrapedija

Istarska enciklopedija

Powered by Embedgooglemaps.com/it/ & search engine rank website