istra

nedjelja, 31. siječnja 2016.

ZAREČKI KROV

ZAREČKI KROV

45°14'56.2"N 13°57'41.1"E

Zarečki krov jedan je od dva slapa na rječici Pazinčici a nalazi se ispod mjesta Zarečje , udaljenog od Pazina 5 kilometara.Najduža istarska ponornica ovdje je u istarskom vapnencu oblikovala svoj krov ili izdubila pećinu i stvorila jezero.Slap se obrušava sa oko 10 metara visine u jezero približno iste dubine.Kod bujičnih potoka i rječica valja biti oprezan kod određivanja visine slapa jer ovisi o količini vode a ona varira zavisno o metereološkim uvjetima.Jezero je tirkizno plave boje.Na prostoru Zarečkog krova uređene su pješačke staze a u samoj pećini moguće je sportsko penjanje po stropu pećine nazvan "Zmija" koji slovi i kao najteži penjački smjer u Republici Hrvatskoj.Zavisno o vremenskim uvjetima slap manje više izgleda kao na naslovnoj fotografiji.Pazinčica na prostoru Zarečja teče širokim koritom koje se kasnije sužava i čini manju klisuru.Ponovno će se proširiti podno Žudeke i Rijavca nedaleko starog kamenog mosta , te stvoriti onaj drugi , Pazinski krov.Prolazeći kroz istarski vapnenac rječica zavisno o terenu mjenja brzinu protoka vode.Na mjestima gdje je korito široko, rječ je manjoj zaravni koja se naziva Japlenica rječica je u vapnenačkim udubljenjima stvorila još nekoliko manjih jezera koja su ponegdje obrasla bujnom vegetacijom primjereno vodotocima.Do Zarečkog krova dolazi se makadamom sa državne ceste Pazin-Cerovlje-Borut nedaleko željezničkog mosta - "Most Krasa".Moguć je silazak do slapa i iz Zarečja točnije djela Zarečja koje se naziva Slavčići.Tijekom ljetnih mjeseci Zarečki krov brojnim stanovnicima okolice poslužit će kao kupalište.Zahvaljujući nažalost brojnim zagađenjima , Zavod za javno zdravstvo daje upozorenja u slučaju da voda Pazinčice nije prikladna za kupanje.

ZAREČJE /SARETSCH/

(45°15′N; 13°58′E )

Naselje je smješteno oko 5 kilometar od grada Pazina.Smješteno je na nadmorskoj visini od 210 metara.Samom Zarečju možemo pribrojiti i naselja Slavčiće ,Gabrijelčiće,Bane, Dušane i Rumaniće.Od znamenitosti u Zarečju valja pogledati župnu crkvu Blažene Djevice Marije iz 18. stoljeća te crkvicu sv.Antuna opata u Slavičićima iz 15. stoljeća.Područjem gospodare akvilejski patrijarsi,pićanski biskupi obitelj Schwartzenburg dok je dijelom Pazinske knežije postalo 1508. godine.Mjesto je stradalo u pohodu krčkog kneza Ivana na središnju Istru 1463. godine.Gotovo napušteno mjesto nastanjeno je izbjeglicama iz Like i zapadne bosne 1578. godine koji su bježali pred Osmanlijama.Mještani se bave poljoprivredom i stočarstvom kao i diljem poluotoka u ovakvim sredinama.Neki svoje proizvode plasiraju na tržnici u gradu Pazinu ili konobama i restoranima kojih ima napretek u svkom kutku poluotoka.

PAZINČICA

ULIJEVANJE RAKOVOG POTOKA U PAZINČICU NA STIPANIMA

Izvire u zaleđu Boruta i početku se naziva Borutskim potokom.Izvor je na nadmorskoj visini od 320 metra a ušće u Pazinskoj jami.Porečje Pazinčice ili kako je neki nazivaju i Pazinski potok izduženo je i blago položeno od Boruta do Zarečja.

PAZINČICA PODNO CEROVLJA

PAZINSKA JAMA 1896. ISPUNJENA VODOM

Kasnije ulazi u kanjon i u konačnici nestaje u Pazinskoj jami.Dužina riječice je oko 18 kilometra uz pad od 35-50 metara zavisno o mjernom mjestu.Na svom vodotoku rječica je napravila dva "krova" , Zarečki i Pazinski.Riječ je o slapovim ispod koji se nalaze pećine.Bujični potoci i rječice najčešće u svom tisućljetnom radu naprave ili izdube u kamenu grotlo , kotlastog oblika poput onih u Floričićima , Slap Sopot( link do albuma) kod Buzeta slap Copot (link do albuma) .Pazinčica ponire podno Pazinskog kaštela i nestaje u istarskom kršu da bi se pojavila u slivu Raše tj. na izvorima Sv. Antun, Rakonek, Grdak, Sušaki i u konačnici ulijeva se u more u Raškom zaljevu.

No pazinčica nije oduvijek ponornica.Nekadašnje korito ove ponornice nazivamo Limskom dragom i Limskim kanalom (link do albuma) koje je zapravo ušće pazinčice potopljeno morem.

Izvor:Turistički portali i istarska enciklopedija

Izvori fotografija i povijesnih karata :

Source gallica.bnf.fr / Bibliothèque nationale de France /F/

Library of Congress / Digital Collections /USA/
Digitalna knjižnica Slovenije -dLib.si /SI/

David Rumsey Map Collection / Cartography Associate /USA/

Catasti dell'Archivio di Stato di Trieste /I/

Europeana Collections /EU/

Fortepan /HU/
Geoportal / HR/
Histria archaeologica AMI-PULA /HR/

utorak, 22. rujna 2015.

UVALA BLAZ - Mlinovi i skrivena kruna hrvatskog kralja Tomislava u zagrljaju Raškog zaljeva

UVALA BLAZ

Mlinovi i skrivena kruna hrvatskog kralja Tomislava u zagrljaju Raškog zaljeva

45°00'02.9"N 14°02'14.4"E

Uvala Blaz - brežuljci Šiljar (desnoi Drđanka

Uvala Blaz smještena je na Rakljanskoj strani Raškog zaljeva koji je zračnom linijom dug oko 9 kilometara.Brodovi će pri ulasku u Raški zaljev morati putovati do ušća rijeke Raše 2 kilometra duže ili 12 kilometara.Uvalu tvore dvije uvale , Blaz i Lovrešćica u koju se ulijeva potok Zali.Cijeli Raški zaljev obiluje malim uvalama te brojnim izvorima dok sam zaljev vodom opskrbljuje rijeka Raša često plaveći deltu .

Iznad uvale Blaz nalaze se ostaci prapovijesne gradine Šiljar (Vela Gradina) te ostaci prapovijesnog naselja na Gomili(Punta Gomila).Svjedoče o tome i arheološki nalazi , djelom ostaci keramike i mozaika.Jedno vrijeme mislilo se da je rječ o Histarskom gradu Faveriji.Kao gradina talijanski castellier što znači grad ili naselje pojavljuju se i na brojnim starim kartama istarskog poluotoka.

Carta dell'Istria - 1803.

Capellaris, Giovanni Antonio (kartograf)

Na karti su označene obje gradine kao kašteli dok je uvala Blaz označena kao "Uvala zlata kralja Tomislava"

Uvala Blaz ili uvala mlinova prvi put se spominje 1572. godine kada Gasparo Chersainer iz Kršana prodaje svoj mlin Girolamu Manziniu iz Labina.Prema predaji postojalo je pet mlinova.Danas su sačuvana svega dva sa ostacima kamene infrastrukture potrebne za dovođenje tj. usmjeravanje vode do mlinskog kotača.Oba mlina temeljima su uronili u tirkizno more.Jedna građevina podno brežuljka Šiljar , rječ je o jednokatnici u ruševnom stanju pripadala je veleposjedničkoj , plemićkoj obitelji Scampiccio.

U puku se stoga koristi i naziv "Škampićevi malini".Nekoliko izvora opskrbljuje uvalu a nekada mlinove čistom izvorskom vodom.Sama delta prekrivena je slojem zemlje i humusa što je vodene bujice donose kroz drage bujičnih potoka smještenih između brežuljaka.Delta je s morske strane zatvorena zidanom obalom i tvori mali otočić s bujnom vegetacijom.

Tako je voda iz male akumulacije usmjerena u dva pravca da podjednako opskrbljuje mlinske kotače vodom oba preostala mlina.Dio kamene infrastrukture , moguće mol za privez brodica ili jednostavno lukobran vidljiv je kod jednog od mlinova u dužini od desetak metara na dnu mora.Izdašnost izvora Blaz iznosi 100 litara vode u sekundi.Spada u skupinu izdašnijih izvora u istri.Prije izgradnje akumulacije Butoniga pomišljalo se iskoristiti izdašnost izvora Blaz kopajući dijagonalne kanale koji bi objedinjavali sve izvore i vodu dovodili u samu uvalu. Uvala Blaz - ispust iz male akumulacije

Zbog skupoće izvedivosti od ove se zamisli odustalo.Kapljica koja život znači opskrbljivala je vodom mlinove , prije tisuća i tisuća godina stanovnike dviju gradina a poslužila je rimljanima vjerojatno kao okrjepište.Naime ovuda je prolazila rimska prometnica Via Flanatica koja je povezivala Nezakcij sa naseljima na Liburniji Alvona (Labin),Fianona(Plomin),Laurina(Lovran) i Tarsatica(Trsat).Prometnica se nedaleko Blaza prekida te preko Raškog kanala promet teče skelom (traiectus).Na putnu postaju mansio Arsia naišao je Pietro Stankovich istražujući ovo područje.Nasuprot Blaza nalazi se Trget , mjesto je dobilo naziv po trgetarenju ili prijevozu osoba i tereta.

U Blaz se dolazilo iz brojnih mjesta sa kolima ili kako lokalno stanovništvo kaže "voz".Voz vuku snažni boškarini ili neki tovar.Vozi se "šenica" ili razne žitarice iz udaljenih mjesta jer u Blazu mlinovi uvjek rade.Ovdje se nezna za sušno razdoblje.Mještani s obje strane Raškog kanala dolaze u Blaz po svježu izvorsku vodu te je prevoze skelom ili brodicama do Sv, Lovreča (Labinskog) sve do potkraj 70-ih godina prošlog stoljeća. Danas je Blaz napušten,obrastao u bujno raslinje koje se povremeno čisti jer je očito interes za jedinim mlinovima koji su izgrađeni doslovce u moru raste.

Postoje naznake da se područje zaštiti i valorizira te na neki način sačuva za budća pokoljenja.Prema najavama Blaz bi trebao biti proglašen značajnim krajobrazom.Uz Blaz je vezana i jedna legenda.Legenda govori o kruni kralja Tomislava.Nemirno je petnaesto stoljeće.U zajedničkoj državi za hrvatsko-ugarsko prijestolje bore se mnogi kandidati s obiju strana.No budućeg kralaj valjalo je okruniti sa obje krune , kako hrvatskom (kruna kralja Tomislava) tako i ugarskom (kruna sv. Stjepana).

Put Napulja kreće brodovlje sa hrvatskim kraljevskim znacima kako bi se okrunio tamošnji kralj.Suprotna strana osujetila je naum te šalje brodovlje sa svojim kraljevskim znacima.Sukobljuju se u Kvarnerskom zaljevu a brod koji prevozi krunu kralja Tomislava skriva se u Raški zaljev te skriva krunu kralja Tomislava u uvali Blaz.Tristotinjak godina kasnije u Belavićima se zbio čudan događaj.Mletački namjesnik obilazi mjesta i ubire porez.Red je da "poreznika" ugosti seoski župan.Bio je to Grgo Belavić.Nakon što su podmirena porezna davanja društvo se okupilo za stolom bogatom hranom i pićem.Nakon dosta vina pred omamljenim gostima pojavljuje se Grgo odjeven u kralja sa krunom na glavi.Dan nakon događaja još mamurni gosti propitkuju se o jučerašnjem događaju , no sve je pripisano dobroj kapljici - malvziji , teranu ili borgonji.Događaj koji se zbio u Belavićima jedna je od istarskih legendi , no nebi me čudilo da neka od legendi ima i neku ptvrdu ,onu materijlnu.Skrivena područja u istri zasigurno su poslužila za skrivanje nekog blaga.Dok skriveno blago ne nađemo valjat će se potruditi oko onog što nije skriveno a to je priroda , kulturna baština i način razmišljanja o njima.

Izvori:

Smiljko Rudman / Franina i Jurina 2004.

Anton Percan / Franina i Jurina 2004.

Marjan Milevoj / Franina i Jurina 2006.

Istrapedija

Stranice turističkih zajednica općina Barban i Marčana