BELAJ - KAPELA SVETOG HENRIKA LADANJSKOG DVORCA BELAJ

 45°16'15.7"N 14°06'37.1"E

Dvorac Belaj   (link do posta) smješten je uz prometnicu Paz-Šunjevica u slikovitom krajoliku vinograda , šuma i livada.

Belaj 1600.godine dolazi u posjed senjskog kapetana baruna Daniela Barba.Vrijeme je to kad obližnji Šabec (kaštel Sv. Martin --link) postaje neprikladan za stanovanje i obranu.Kaštel-palača ili ladanjski dvorac građen je na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće.Godine 1624. kralj Ferdinand II. Habsburški posjed daruje Ravenjaninu Gabriele Zemaniju.Belaj često u kratko vrijeme mjenja svoje gospodare.Grofovima Barbo vraćen je 1637. godine ali ga grof Francesko Carlo Barbo prodaje Vajkardu Valvasoru.Valvasor bilježi brojne gradove diljem istarskog poluotoka a slike brojnih gradova često su jedini trag u rekonstrukcijsrednjevjekovnog izgleda tadašnjih gradova.Svoja zapažanja objavljuje u knjizi Slava Vojvodine Kranjske.

Valvasor nije dugo vlasnik Belaja ,naime vraća se u ruke najčešćeg vlasnika plemićke obitelji Barbo.Grofovska obitelj Barbo ladanjsko zdanje i poljoprivredno zemljište prodaju posljednjem vlasniku sa nasljednim pravom grofu Jochannu-Weickardu Auerspergu.U rukama plemićke obitelji Auersperg ostaje do Drugog svjetskog rata kad je nacionaliziran.


Danas je privatno vlasništvo tvrtke Clavis.Iza ove tvrtke stoji ruski državljanin gospodin Belay koji je dvorac kupio vjerojatno ponukan identičnim prezimenom i toponimom istarskog Belaja.Uređen je vinograd i počela je proizvodnja vina a na samom dvorcu u tijeku su građevinski radovi no prioritet je poljoprivreda tj. vinogradarstvo. 


Brojni su kašteli uz palas ili prostor za stanovanje vlastele te snažnu branič kulu imali i vlastite kapele.Male crkvice smještene unutar gradski zidina očuvane su u brojnim utvrdama.U Belaju je dvorska kapela smještena u samoj građevini.Desno od ulaza u zapadnom djelu prizemlja nalazi se u tlocrtu četvrtasta prostorija popločana kamenim pločama i ulomcima nadgrobnih ploča.Kapelica je to Svetog Henrika jedina kapelica posvećena ovom svecu u istri.

Kapelicom dominira barokni oltar sa slikom Sv. Henrika no nema veću umjetničku vrijednost.Kapelica je poslužila kao lapidarij nadgrobnim pločama dvojice plemića Andrije (I.) Kršanskog i  Kožljačkog kneza Martina Mojsejevića (Moyses).

Najstarija je ploča Kožljačkog (link do posta) kneza Martina Mojsejevića(Moyses) umrlog 1492. godine.Senjski patricij stekao je Kožljak nasljeđivanjem.

Bio je izuzetno okrutan , snalažljiv i prevrtljiv.Za njegovog vladanja Kožljak se proširio do najvećih granica.Na nadgrobnoj ploči isklesan je obiteljski grb.

Ploča je ispunjena bujnom perjanicom koja se prosipa s viteškog šljema ispod kojeg se propinje  lav isplažena jezika.Bordura je ispisana glagoljicom.Branko Fučić navodi kako je sastavljač teksta koji je klesar uklesao u nadgrobnu ploču Mojsejevićev  dvorski kapelan "sluga i pisac" glagoljaš pop Grgur Gomilica.

Druga velika kamena ploča zatvarala je grob Andrije Kršanskog.Preminuo je u  Kršanu 16. listopada 1503.godine.Epitaf na nadgrobnoj ploči ispisan je gotikom i latinskim jezikom.

Središnje mjesto zauzima raščetvoreni kršanski grb uokviren šiljastim lukom.Nadgrobna ploča dospjela je  u kapelicu iz crkve samostana Blažene Djevice Marije smještene na nekadašnjem Čepićkom jezeru gdje je Kršanski plemić bio pokopan.

Samostan Blažene Djevice Marije na Čepićkom jezeru prvi je koji su pavlini osnovali u istri.

1786. g. Car Josip II. ukida pavline pa je samostan prepušten propadanju.Danas je očuvan tek djelomično a služi za stanovanje i poput brojnih mjesta gdje su nekad postojala ili još uvijek postoje samostanska zdanja mjesto je nazvano Kloštar , negdje Opatija.

Treća ploča sadrži natpis "Mesaldo Barbo" i godinu 1570.

Na ploči je isklesan i obiteljski grb.Teško je pouzdano reći čemu je služila ploča.Naime Mesaldo Barbo 1570. godine dao je obnoviti Paz a umro je dvadest godina kasnije.Datum njegove smrti ostao je zabilježen zbog događaja kojeg je Vladimir Nazor ovjekovječio usvom djelu "Monstrum iz Paza".Naime Mesaldo Barbo ubio je vlastitog sina Kastelana.Zbog toga je osuđen na smrt i 1589. godine smaknut u Ljubljani.Ploča bi sudeći prema svemu mogla odnositi na obnovu kaštela uobližnjem Pazu.

Četvrta kamena ploča sadrži mnogo teksta na latinskom ,bez ukrasa je i grbova.U tekstu se spominje Splićanin Anibal Arnerije i njegova suproga Laura.Kandler je istraživao intrigantnog neznanca ,splićanina Arnerija.Tražio je podatke iz Splita , Beča i Venecije.Prema Kandlerovim spoznajama Anibale Arneri bio je početkom 17. stoljeća mletački a kasnije austrijski general.

Prostorno središte Belajskog dvorca središnje je dvorište  a prema njemu se sa tri strane otvaraju arkadni hodnici.Hodnici povezuju prostorije koje su služile za stanovanje i upravljanje Belajskim posjedom.Neki detalji , stropne štukature ili peći svjedoče o tadašnjoj razini stanovanja.Prostrana dvorana u osi prizemlja imala je neku reprezentativnu funkciju.Nekoliko arkada zazidano je kako bi se dobio zatvor za sitne prekršitelje.

S jedne strane dvorište je zaključeno pročelnim krilom građevine te je ono nešto uže jer nema arkadne hodnike.Iznad samog ulaza u Belaj stajao je grb plemićke obitelji Auersperg.Tijekom 18. stoljeća iznad ulaza na samom krovu građevine dodana je plitka atika s preslicom za zvono.

Prohujala su stoljeća , kamena zdanja polako su napuštena i prepuštena propadanju.Iscurilo je i obližnje jezero ono Čepićko ( link do posta) .Nestali su gospodari ponosnih Gradova.Ostale su tek sjene i vještom rukom i kamenoklesarskim alatom isklesane nadgrobne ploče vlasatele.Priželjkujući život vječni pokapani su u samostanskim i dvorskim crkvama.No i one su napuštene i propale...bilo je to doista davno kada se u njima čula Riječ Gospodnja.

Izvor:Željko Sirk:SREDNJEVJEKOVNI  GRADOVI,KAŠTELI I KULE ISTRE I HRVATSKOG PRIMORJA  I NJIHOVI GOSPODARI

Just Ivetac:Korijeni istarskih gradova

Istrapedija

Istarska enciklopedija

Powered by Embedgooglemaps DE & http://www.youtubeembedcodegenerator.com/

Izvori fotografija i povijesnih karata :

Source gallica.bnf.fr / Bibliothèque nationale de France /F/

 Library of Congress / Digital Collections  /USA/
Digitalna knjižnica Slovenije -dLib.si /SI/

 David Rumsey Map Collection / Cartography Associate /USA/

 Catasti dell'Archivio di Stato di Trieste /I/

 Europeana Collections /EU/

Fortepan /HU/
Geoportal / HR/ 
Histria archaeologica AMI-PULA /HR/

PODPEČ /Popecchio/ STRAŽARSKA KULA /Obrambni stolp/

PODPEČ /Popecchio/ STRAŽARSKA KULA /Obrambni stolp/

 

45°31'21.4"N 13°54'30.6"E

KAMENI GOSPODAR RIŽANSKE DOLINE

SLAVA VOJVODINE KRANJSKE

VALVASOR

Ugarski vojnici kralja Sigismunda utaborili su se u Trsteniku

udaljenom svega 1,9 kilometara od Rašpora , grada Rašporskih

kapetana.Iz Trstenika upadaju na posjede diljem sjevera , u Furlaniju

te nešto bliža mjesta na Ćićariji ili Krasu kako u susjednoj državi

zovu sjeverni dio istarskog poluotoka.Ponukan takvim događajima

rašporski kapetan predlaže mletačkom Senatu podizanje obrambene

točke u mjestu Podpeč(ad vilam Popehii) kako bi osujetio napade

ugarskih vojnika.Za mjesto Podpeč kaže kako je dobro

utvrđeno.Podpečka kula ili stražarska kula izgrađena je za vrijeme

vladavine Istarskog markgrofa Urlicha Weimara u 11. stoljeću.

Smještena je na Kraškom robu ili Kraškom rubu , stijenama koje se

protežu 50 kilometara od Socreba pa sve do planinskog masiva

Učke.Iako su zadovoljene sve pretpostavke srednjevjekovne

fortifikacijske gradnje kula u podpeči koju neki svrstavaju u kaštele

tek je stražarnica.

Naime građena od vapnenačkih klesanaca sa komadima pješćenjaka
služila je kao stražarnica sa manjom vojnom posadaom zavisno o
vremenu rata ili mira.Visoka je oko 17 metara i ima 4 kata , zidovi su
debljine 1,5 metara a građevina završava renesansnim konzolarnim
vjencem.Ima svega jedan ulaz na visini od 4 metara okrenut prema
dolini Rižane i naoružan topovima. Građevina je pokrivena kosim
krovom koji je prvotno bio prekriven škrilama.

Ovakav tip građevine u talijanskom jeziku naziva se castelloti što je umanjenica od castelli ili utvrde.Za razliku od drugih djelova istre na slovenskom dijelu Ćićarije ili Krasu brojni gradovi odvojeni su od utvrda tj. stambene kuće nisu opasane zidinama.Takvi su gradovi Črni Kal , Socreb Osp i drugi a svi su smješteni na Kraškom robu.Stražarska kula izgrađena je na stijeni u kojoj je ogromna pećina.

Povezana sa stražarskom kulom podzemnim hodnikom tvori cjelinu a sama pećina služi za sklanjanje pučanstva i zaliha hrane pri ratnim vremenima a sama jama ili pećina jednim je djelom bila zazidana.Podno stražarske kule i stjene smjestilo se mjesto Podpeč (312 m.n.v.).Sama stjena sa jamom tj. pećinom i stražarska kula asociraju na peć , stjena bi bila peć , jama tj. pećina ložište a kula dimnjak.

Mjesto se nalazi na stjenama kraškog roba - ruba.Kuće potiču iz 15- tog i 16-tog stoljeća.Uglavnom su prizemnice sljubljene jedna uz drugu sa malim , skromnim okućnicama.

Karta L'Istrie 1750.

PODPEČ KATASTARSKI PLAN 1890.

U središtu mjesta trg sa nepresušnim izvorom vode.Na mjesnom

groblju crkva posvećena sv. Heleni oslikana freskama Ivana iz Kastva

koji je oslikao crkvu svete Trojice u obližnjem Hrastovlju.

Crkva na pročelju ima preslicu za zvono.Oštećena je prilikom gradnje željezničke pruge Divača-Koper koja prolazi kroz Podpeč.Podpeč i njegova stražarska kula imaju važnu ulogu tijekom mađarskih upada oko 1411. godine te Turaka od 1470 do 1501 godine.Svoju moć pokazala je i početkom 16-tog stoljeća za vrijeme venecijanskoaustrijskog rata.Podpeč je 1513-te godine pokušao osvjiti i Trst uz pomoć carske vojske no nije bio uspješan u naumu.Podpeč je jedan od stražara na granici Venecije i Austrije. 

Odolio je mnogim napadima do pada 1797. godine.Toranj je u cjelosti

rekonstruiran 1988. godine i nalazi se zajedno sa mjestom Podpeč na

listi zaštićenih spomenika kulture Republike Slovenije.Do tornja vodi

uređena staza a put traje zavisno o kondiciji oko 20 minuta.Pruža se

besprijekoran pogled na dolinu rijeke Rižane .

Pogled seže sve do Kopra i Trsta a za vrijeme vedrog vremena čak i dalje.Poput uperenog prsta u nebo stražario je i upozoravao neprijatelja koko nebi bilo uputno prići dolini Rižane.Danas je turistička atrakcija slovenske istre ili Ćićarije.

Izvori:Wikipedija 

Istarska enciklopedija 

Značenje seoskih utvrda uz mletačko-habsburšku granicu u ranom novom vijeku /Dragica Čeč i Darko Darovec

                             

Powered by Embedgooglemaps EN & click here