PULA WEATHER

petak, 26. lipnja 2020.

SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR


TAJNA ZAVJETA ŠUTNJE I SAMOĆE
 
45°08'26.2"N 13°42'09.9"E

48  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA




Samostanski komleks i crkva Sv. Mihovila smješteni su na sjevernoj strani Limskog kanala nedaleko mjesta Kloštar na nadmorskoj visini od 118 metara.

Tabulam hanc topographic. Comitatus Divi Michaelis-Lemmi in Histria, Canaldulensi Abbatiae Divi Mathiae prope Murianum Venetiar


Prostor je obrastao bujnim raslinjem ,a od samog kompleksa do aerodroma Vrsar proteže se šuma Kontija.Plodni tereni oko Limskog kanala u 10-om stoljeću napušteni su a na cijelom području prema nekim podacima podignuta su ukupno dva ili tri samostanska komleksa. Samostan je vrlo vjerojatno dao podići Sv.Romuald (951.-1027.).Ovaj svetac osnovao je 1002. godine benediktinsku granu kamaldoleza (lat. Camaldulenses,prema mjestu Camaldoli blizu Arezza) koje nazivaju i kamaldolci i kamaldoljani.

Camaldulenses





U Istri Sv.Romuald boravi od 1002. do 1005. godine. Njegov životopisac i suvremenik Sv. Petar Damiani napisao je kako je

 "jedne godine sazidao samostan i s braćom postavio u njemu opata, a preostale dvije proveo posve zatvoren"

Sv. Romuald živio je u špilji na južnim padinama Limskog kanala ispod crkve Sv.Martina.
59  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - DVORAC COLETTI



O gradnji samostana i crkve Sv. Mihovila govori i darovnica Grofice Acike kćeri markgrofa Vecelina iz 1040. godine.U darovnici je zapisano kako je grofica darovala zemlju i pomogla izgradnju samostana i crkve Sv. Mihovila a kao graditelj sudjelovao je i opat Ivan. Samostanski komleks proživio je burna vremena i često mjenjao vlasnike.Tekst iz Glas Istre (25. listopada 2017)gosp. Zorana Angeleskog prenosim u cijelosti.

 "Sredinom 13. stoljeća bilježi se naglo propadanje velikog broja samostana u Istri. Uzrok su epidemije kuge najrazornije 1222., 1234. te 1245 do 1248. godine. Ne zna se točno koja je bila kobna, ali iz 1225. godine datira zadnji spomen živih stanovnika samostana sv. Mihovila nad Limom. Papa Aleksandar IV potvrđuje da "u samostanu na Limu više ne žive fratri kamaldolskog reda...". Zatim samostan Sv. Mihovila nad Limom 1394. godine preuzimaju kamaldoljani Sv. Mihovila Muranskog. Potom porečki biskup Bonifacije cijeli kompleks, navodno, predaje u ruke templara 1305. godine, koji se ovdje ipak nisu stigli nastaniti, jer ih je ubrzo dočekalo krvavo dokinuće njihova reda. Samostan ponovno preuzimaju kamaldoljani Sv. Matije Muranskog 1520. godine, a važno je napomenuti kako je do kraja 18. stoljeća Sv. Mihovil bio jedini crkveni feud u Istri. Do zamjene nekretnina došlo je 1772. između samostana sv. Matije Muranskoga i braće Antuna, Julija, Florijana i Stjepana Colettija iz Conegliana koji kreću s obnovom posjeda i grade svoj dvorac na području samostana. U novijoj povijesti, 1965. godine, Skupština općine Poreč donosi Rješenje o dodjeli prava korištenja samostana poduzeću "Turist" koje je pravni prednik poduzeća "Riviera" Poreč (danas "Valamar Riviera"), uz obvezu da u roku od tri godine tu nekretninu osposobi za stanovanje. No, kako je u idućim godinama izostao interes za takvu investiciju, Radnički savjet poduzeća "Laguna Poreč" (u sklopu kojega je bila "Riviera"), donosi odluku da se, bez naknade, samostan i kapela Sv. Mihovila prenese Općini Poreč. Koncem 90-ih godina prošlog stoljeća Općina Sv. Lovreč pokreće tužbu s ciljem da se, kao pravni prednik Općine Poreč, uknjiži na nekretninu samostana koji se tada nalazio na njenom području. Općinski sud u Poreču je 1999. odbio tužbeni zahtjev Općine Sv. Lovreč, a godinu kasnije tu je odluku potvrdio i Županijski sud."


36  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR


Samostanski kompleks sastoji se od dvije crkve , samostana i dvorca Coletti.
11  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR-DVORAC COLETTI


Crkva Svete Marije 


03  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - SVETA MARIJA


 Manja crkva datira iz 6. ili 7. stoljeća razdoblja zlatnog doba bizantskog graditeljstva u Istri (Marija Formoza u Puli, Sveti Petar na Brijunima, Sveti Mauro u Galižani, Sveti Lovreč na Cresu).Jednobrodna građevina sa poligonalnom apsidom izvana a polukružnom iznutra , građena je od kamena lomljenca povezanog žbukom.Krov crkve pokriven je kamenim škriljama , crkva je presvođena teškim svodom koji podržavaju nevješto izvedeni lukovi dok je vanjski zid poduprt kontraforima.
45  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR

Apsida crkve imala je prostran prozor (svjetlik) s trazenom od grčkog mramora koji je danas zazidan.Crkva je tijekom avarsko-slavenskih provala vrlo vjerojatno bila napuštena.Obnovljena je prema pretpostavci u IX. ili X. stoljeću kada je sagrađen bačvasti svod.Izvorna je crkva bila posvećena Majci Božjoj.Oko crkve nalazilo se starohrvatsko groblje što ukazuje na činjenicu da je hrvatsko stanovništvo vrlo rano bilo naseljeno na području današnjeg Kloštra.Crkva je izvorno bila oslikana freskama čiji se fragmenti tek naziru. 

Crkva Svetog Mihovila 


37  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA - PROČELJE



 Jednobrodna sakralna građevina izgrađena je sredinom XI. stoljeća ili točnije nakon 1040. godine.Naime 1040.zahvaljujući brojnim donacijama a jedna od najvećih bila je donacija grofice Acike ili Acziche, kćeri istarskog grofa Vecelina podiže se samostanski kompleks i crkva Svetog Mihovila.
19  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA
35  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA

 Prema nekim znanstvenim tezama crkvu je 1041. godine posvetio porečki biskup Engelmar, zajedno s opatom Johannesom. Crkva je široka je 5,85 m, a duga 14, 5 m. , sjeverni zid naslanja se na stariju i manju crkvu Svete Marije.



20  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR

Crkva je nadsvođena drvenom krovišnom konstrukcijom dok su zidovi crkve glatki bez lezena i ukrasnih kontrafora.Na južnom zidu crkve vrlo visoko nalaze se tri polukružna prozora sa izvornim trazenama ukrašenim kasnom pleternom ornamentikom.Pročelje crkve ima kutni nagib što je karakteristika prvokršćanskih crkava.Crkva je jedinstvena jer su graditelji željeli postići dojam veličine i monumentalnosti , postala je uzor i prototip u gradnji ranoromaničkih crkava u Istri a osobito na području Porečke biskupije.Crkva Svetog Mihovila i crkva Svete Marije povezane su nakon izgradnje veće crkve Svetog Mihovila i danas čine cijelinu. 


34  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA - SJEVERNI ZID CRKVE


 FRESKE


 Obje crkve izvorno su bile oslikane freskama.Vrijeme i nebriga napuštenih zdanja uništilo je freske pa su tako u crkvi Svete Marije sačuvani tek fragmenti fresaka dok su u crkvi Svetog Mihovila sačuvani dijelovi fresaka u samoj apsidi i na zidu bočno od apside.Crkva je u novije doba bila pregrađena, što se očituje u velikim četverokutnim otvorima.


42  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA - FRESKE

43 SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA - FRESKE



41  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CRKVA SVETOG MIHOVILA - FRESKE


"Polukružna apsida crkve nadsvođena je polukupolom. Freske se pojavljuju u apsidi i na istočnom zidu crkve, a bile su podijeljene u tri osnovna polja: (1) podnožje je ukrašavao uobičajen motiv draperija; (2) u središnjem dijelu prikazani su likovi svetaca; (3) u polukupoli nalazila se monumentalna kompozicija ili monumentalni prikaz nekog lika. Freske su izvedene na zidovima crkve koji su uzidani od lomljena kamena srednje veličine razmjerno pravilnih pločastih oblika povezanih velikim količinama šupljikave žbuke dobivene miješanjem živog vapna i usitnjene opeke. Preko zida položen je prvi sloj žbuke od vapna, pijeska i opeke u približnom omjeru 1:3:1. Sloj žbuke nanosio se kada je bio već poprilično krut, a zatim se zaglađivao. Nakon toga nanosio se drugi sloj žbuke koji je bio neposredna podloga za freske, a sastojao se od pijeska, vapna i mljevene opeke u omjeru 1:2:1/12. Taj je sloj žbuke vješto zaglađen te su se na njega, dok je još bio svjež, nanosile glavne boje."(izvorni tekst Župa Vrsar i Župa Gradina)


 Freske u manjoj crkvi nastale su vrlo vjerojatno u Romualdovo doba.Pretpostavka je da su crkvu oslikali prvi redovnici koji su ovdje boravili prilikom izgradnje samostanskog kompleksa i izgradnje veće crkve savetog Mihovila.Freske samostanskog kompleksa Svetog Mihovila nedaleko Kloštra ubrajajau se u najstarije freske na tlu Hrvatske radila ih je regensburška slikarska škola. Čak i u samoj Bavarskoj nije sačuvano puno primjera fresaka iz 11. stoljeća zbog toga što su crkve kasnije pregrađivane i prepravljane. Zbog toga njemački i talijanski stručnjaci dolaze na sv. Mihovil nad Limom proučavati bavarsko slikarstvo 11. stoljeća. U apsidi je prikazano mučeništvo sv. Stjepana koji je nakon suđenja kamenovan. Na trijumfalnom luku su likovi benediktinskog sveca i svetog biskupa ili opata. 

 SAMOSTAN 


36  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR

 Najstariji dio samostana izgrađen je u XI. stoljeću ili istovremeno kad i crkva Svetog Mihovila.Ovaj dio samostana bio je izvorno naslonjen na dio zida crkve.U XIII. stoljeću podignuto je južno samostansko krilo s pogledom na vrt.Ovo samostansko krilo podignuto je na nekoliko lukova s dvorišne strane a stupovi arkada imaju kvadratne kapitele.


06  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - SAMOSTANSKE ARKADE

Zapadno krilo porušeno je pri gradnji neoklasicističkog dvorca.Samostansko dvorište ima sačuvanu krunicu cisterne sa romaničkim vjencem a uklesan je i grb kamaldoleza na kojemu dvije golubice piju iz kaleža. Samostanski kompleks u XVI. stoljeću ima zvonik no on je srušen. 


39  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - CISTERNA


NEOKLASICISTIČKI DVORAC COLETTI 


Umjesto zapadnog krila samostana koji je porušen u 18. stoljeću podignut je dvorac Coletti. 


10  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - DVORAC COLETTI

Do zamjene nekretnina došlo je 1772. između samostana sv. Matije Muranskoga i braće Antuna, Julija, Florijana i Stjepana Colettija iz Conegliana koji kreću s obnovom posjeda i grade svoj dvorac na području samostana.Jednokatnica sa tornjem i jednim katom više proteže se uz prometnicu kojom se dolazi iz pravca Kloštra.Ulaz u dvorac ujedno je i današnji ulaz u samostanski kompleks Svetog Mihovila.Uz dvorac smještana je i mala pekara koja je obnovljena.


14  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR - KRUŠNA PEĆ




Južni dio kompleksa uz dvorac Coletti ogromna je terasa ispod koje je cisterna a blagu kosinu prema Limskom kanalu zauzima samostanski vrt.

11  SVETI MIHOVIL - KLOŠTAR-DVORAC COLETTI



 FRA MAURO



FRA MAURO

Fra Mauro (cca.1400-1464) Venecijanski kartograf , geograf i redovnik benediktinske grane kamaldoleza .


VENECIJA -VENEZIA 0971


Živio je i radio u Mletačkoj Republici na otočiću Svetog Mihovila (Isola di San Michele) u današnje doba poznatije kao Venecijansko groblje.


VENECIJA -VENEZIA 1587


Fra Mauro je za vrijeme mladosti kao trgovac i vojnik često putovao.Osobito je poznavao Bliski Istok.Često je dolazio do novih saznanja iz kontakata sa posadama moćne Venecijanske trgovačke flote.Boravio je u Istri gdje je napravio snimak posjeda današnje općine Vrsar nekad posjed Sv. Lovreča ili točnije Samostana Svetog Mihovila kod Kloštra ili kako se u spisima spominje "nad Limom".U ovoj karti posjeda ucrtao je brojna naselja , crkve , šume , polja , livade i pašnjake , lokve , prometnice pa ga stručna javnost smatra prvim katastarskim planom na tlu današnje Republike Hrvatske.


Tabulam_hanc_topographic_Comitatus_Divi_[...]Mauro_Fra_btv1b84935147_1





Prvotna karta izgubljena je u 18. stoljeću no tiskani primjerak čuva se u BNF - BIBLIOTHÈQUE NATIONALE DE FRANCE Nacoinalna knjižnica Republike Francuske.

Tabulam_hanc_topographic_Comitatus_Divi_[..


 NASLOV KARTE
 Tabulam hanc topographic. Comitatus Divi Michaelis-Lemmi in Histria, Canaldulensi Abbatiae Divi Mathiae prope Murianum Venetiar. adjectia Mauro Monacho et Cosmographo inlustri medio recurr. Seculo XV elaboratam ne ulterius temporis injuria vitiaretur. Aere incidi curavit Maurus Ortes Abbas 
 GODINA IZDANJA REPLIKE ORIGINALNE KARTE - 1755. 
 MJESTO - Sveti Mihovil nad Limom snimak stanja posjeda u XV. stoljeću.


 Fra Mauro zadužio je svjetsku kartografsku javnost brojnim kartama no najznačajnija je Karta Svijeta (Il mappamondo di Fra Mauro ).Nastala je 1450. godine i smatra se najvećim spomenikom srednjevjekovne kartografije.Najstabilniji i najtočniji prikaz svijeta sa stotinama detaljnih ilustracija i oko 3000 opisnih tekstova.Koliko je karta točna vidi se uspuredimo li Fra Maurovu kartu sa NASA snimkom zemlje. 


Fra_Mauro_World_Map_Satellite_Comparison

Karta se čuva u Biblioteci Sv. Marka popularnoj Marciani u Veneciji.



VENECIJA -VENEZIA 0839

Link 


Titular samostanskog kompleksa i veće crkve je Sveti Mihovil , zaštitnik vojske i policije.Fotografije su nastale 2013-te i 2020-te godine ili nekoliko godina prije restauratorskih zahvata koje je izvela tvrtka „Ars restauro“ d.o.o. iz Sinja.Namjera je cijeli kompleks obnoviti pretvoriti u multmedijalno edukativni prostor.


SVETI MIHOVIL NA STARIM KARTAMA


Istria olim Lapidia Blaeu, Joan 1642.
L'Istrie Blaeu, [Willem Jansz]  1750. 1
L'Istrie Blaeu, [Willem Jansz]  1750
Nouvelle Carte de l’Istrie. SANTINI, P . Venezia  1780

Izvori: Istria: storia, arte, cultura ,Dario Alberi
            Istarska enciklopedija
               Službene stranice , Župa Vrsar
                Posjed samostana Sv. Mihovila u Kloštru iznad  Limskog kanala , 
Glas Istre , Aldo Pokrajac
STARE CRKVE ISTOČNO I SJEVERNO OD LIMSKOG KANALA , Građevinar ,2010.
Wikipedija


Izvori fotografija i povijesnih karata :
Biblioteka Marciana - Venezia /I/
Source gallica.bnf.fr / Bibliothèque nationale de France /F/
 Library of Congress / Digital Collections  /USA/
Digitalna knjižnica Slovenije -dLib.si /SI/
 David Rumsey Map Collection / Cartography Associate /USA/
 Catasti dell'Archivio di Stato di Trieste /I/
 Europeana Collections /EU/
Fortepan /HU/
Geoportal / HR/ 
Histria archaeologica AMI-PULA /HR/
Norman B. Leventhal Map & Education Center -Boston /USA
The National Library of Israel  /IL/
Stanford University, Stanford, California /USA/




SVETI MIHOVIL NAD LIMOM - KLOŠTAR



ponedjeljak, 18. svibnja 2020.

Sv German - Crkva Blažene Djevice Marije XI. stoljeće(Sv. Marija od Kostanji) u Kostanjici (Kostanjevica)

Sv German - Crkva Blažene Djevice Marije  XI. stoljeće(Sv. Marija od Kostanji) u Kostanjici (Kostanjevica)
 
 44°53'50.4"N 13°56'42.6"E

01 Crkva Blažene Djevice Marije


Jednobrodna crkva u tlocrtu pravokutnog oblika sa izraženom apsidom koja gotovo dodiruje obližnju lokvu ( Lago vecchio) smještena uz nekadašnju prometnicu koja je povezivala antičku Pulu sa Nezakcijem (Vizače).
10 Crkva Blažene Djevice Marije (lokva uz crkvu)

Pročelje crkve krasi preslica za dva zvona.

16 Crkva Blažene Djevice Marije (preslica za zvona)

Prvo je izliveno u ljevaonici Johanesa Deltona 1454. godine a drugo 1521. godine.Iznad glavnog ulaza nalazi se jedan okrugli prozor a s obje strane gl. ulaza po jedan pravokutni prozor.Ispod desnog prozora položena je kamena ploča sa uklesnim križem koja je služila kao kalup za lijevanje križeva.

02 Crkva Blažene Djevice Marije   (kalup za lijevanje križeva)

Iznad lijevog prozora ugrađen je gotički natpis iz 1300-te godine koji spominje Mariju i Kostanjicu.

05 Crkva Blažene Djevice Marije (gotički natpis)

Desni zid ima jedan pomoćni ulaz i prozor sa polukružnim dovratnicima.Unutrašnjost građevine bila je oslikana u dva sloja fresaka čiji se tragovi tek naziru a od crkvenog pokućstva sačuvani su  drveni rezbareni oltarni retabl s kipovima Bl. Djevice Marije i apostola iz prve pol. XVII.st. te gotički drveni kipovi Bl. Djevice Marije s Djetetom i jednog apostola (XV.st.). 

Sveti German oko 290. godine(lat. Germanus: ime rim. roba ili oslobođenika germ. podrijetla, ili prema lat. germanus: brat)

13_SvGerman

Puljanin , kršćanin , laik koji se pobunio prefektu Pule Antoniju zbog proganjanja kršćana.O sv. Germanu (Đemano) postoji tek kratak podatak u spisu o njegovoj muci iz V. ili VI. stoljeća Passio sancti Germani.German je mučen tri dana i osuđen na smrt.Tijekom suđenja branio je kršćansku vjeru i time pridobio mnogobrojne građane antičke Pule za kršćanstvo.Rimski vojnici odveli su sv. Germana tri milje izvan grada Pule prometnicom koja je povezivala antičku Pulu i Nezakcij (Vizače) te ga ovdje pogubili.Područje je to Kostanjevice (tal. Castagna).Današnja crkva Bl. Djevice Marije prema nekim autorima bila je posvećena sv. Germanu no o tome nema podataka.
Kao što sam gore naveo o svetom Germanu nema puno podataka.Tako ne postoji ni slika u nekom spisu ili na freski kao što je uobičajeno.U crkvi sv. Blaža prilikom obnove vitraža pod nazivom "PRSTEN SPASENJA" autor Tito Tonegguzzo izradio je vitraže za najveću crkvu u istri a među njima i sv. Germana.. Idejni je projektant vitraža je župnik Marijan Jelenić a vitraži su  izrađeni u Laboratorio Tito Toneguzzo – Mosaici e vetrate d’arte Monza.Ujedno koristim i sliku sa stranica Župa Vodnjan.

Kostanjevica (tal. Castagna)
8 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867


Srednjevjekovno selo smješteno na rubu Valturskog polja žitnice antičke Pule .Kostanjevica je bila jedno od važnijih sela  između 12. 16. stoljeća pa je kao takvo ucrtano u brojne geografske karte.

Carta dell'Istria. Capellaris, Giovanni Antonio (1797).

Merian, Matthaeus (1649). Karstia, Carniola, Histria et Windorvm Marchia.

Kostanjevica -Vicus Castaneus u posjedu je Ravenskog biskupa od 1150. godine


049  RAVENNA  - Basilica di Sant'Apollinare Nuovo Grb Ravenske biskupije

Na čelu biskupije tada je Mosè del Brolo katolički nadbiskup, pjesnik, gramatičar i talijanski prevoditelj  rođen u Bergamu a preminuo u Ravenni.Godine 1197. Guglielmo di Cabriano (... – Ravenna, 31 luglio 1201) ravenski biskup , rođen u plemićkoj obitelji porijeklom iz Brescie  poklanja posjed građanima Pule .Ostaci srednjevjekovnog sela nalaze se u šumi oko lokve i crkve Bl.Djevice Marije.Povijest Kostanjevice znatno je starija.Naime cijelo šire područje oko Valturskog polja bogato je arheološkim ostacim rimskih ladanjski vila (villa rustica) o čemu svjedoči i Stancija Peličeti i tamošnja rimska vila.Kostanjevica propada zahvaljujući bolestima poput endemske malarije (tal. male aria - loš zrak) i brojnih epidemija koje haraju i pustoše u  mjestima diljem istarskog poluotoka.Stanovništvo koje je preživjelo u potpunosti napušta selo 1585. godine i seli u obližnji Muntić.Bolestima opustošeno područje venecija bezuspješno pokušava u više navrata naseliti no to uspijeva tek 1647. godine dodjelivši područje današnje Valture novim doseljenicima.

9 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867

Zuan Antonio dell'Oca , mletački inžinjer zabilježio je na mapi Pule i Puljštine iz 1563. godine kako Kostanjica ima pet lokvi, četiri šume, dva izvora, te po jedan bunar, preseku i proštinu.Mapa je iscrtana perom i oslikana kistom dimenzija 124,5cm×113cm.Zastrašujuć je podatak kako su na mapi ucrtana 72 napuštena sela.Mapa je doživjela mnoge kritike , no ona je ipak najpreglednija slika zemljišnih parcela u južnoj Istri.Mapa se čuva u Muzeju Corer u Veneciji.

VENECIJA -VENEZIA 0987


(link do fotogalerije)

STANCIJE NA PODRUČJU KOSTANJEVICE

1 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 2 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 3 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 4 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 5 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 6 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867 7 VALTURA I STANCIJE VALTUSKOG POLJA Catastofranceschino 1820-1867

Brojna su obradiva područja zarasla su gustu šumu hrasta , jasena , graba i hrasta crnike(bršuda).Ispod usahlog lišća i humusnog sloja može se naći pokoji ostatak antičkog i srednjevjekovnog života ovog djela istre.Osnovna kultura je vinova loza i maslinarstvo te žitarice za stočnu ishranu.Brojne stancije propale su zahvaljujući nacionalizaciji ali i maćehinskom odnosu prema poljoprivredi.Neke od stancija danas postaju zaseoci , zahvaljujući ruralnom turizmu i izgradnji kuća za odmor.



Sv German - Crkva Blažene Djevice Marije


Izvori:
Istarska enciklopedija
Istrapedija
Službene stranice općine Ližnjan

KARTOGRAFIJA:
Carta dell'Istria. Capellaris, Giovanni Antonio (1797).
 Karstia, Carniola, Histria et Windorvm Marchia.Merian, Matthaeus (1649).






Izvori fotografija i povijesnih karata :
Biblioteka Marciana - Venezia /I/
Source gallica.bnf.fr / Bibliothèque nationale de France /F/
 Library of Congress / Digital Collections  /USA/
Digitalna knjižnica Slovenije -dLib.si /SI/
 David Rumsey Map Collection / Cartography Associate /USA/
 Catasti dell'Archivio di Stato di Trieste /I/
 Europeana Collections /EU/
Fortepan /HU/
Geoportal / HR/ 
Histria archaeologica AMI-PULA /HR/
Norman B. Leventhal Map & Education Center -Boston /USA
The National Library of Israel  /IL/
Stanford University, Stanford, California /USA/

 SALEŽ  ( Buzet) - Stup srama                                       45.429826 N  13.910778 E Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , u...