PULA WEATHER

subota, 20. veljače 2016.

PODPEČ /Popecchio/ STRAŽARSKA KULA /Obrambni stolp/


PODPEČ /Popecchio/ STRAŽARSKA KULA /Obrambni stolp/
 
45°31'21.4"N 13°54'30.6"E


KAMENI GOSPODAR RIŽANSKE DOLINE




SLAVA VOJVODINE KRANJSKE
VALVASOR


Ugarski vojnici kralja Sigismunda utaborili su se u Trsteniku
udaljenom svega 1,9 kilometara od Rašpora , grada Rašporskih
kapetana.Iz Trstenika upadaju na posjede diljem sjevera , u Furlaniju
te nešto bliža mjesta na Ćićariji ili Krasu kako u susjednoj državi
zovu sjeverni dio istarskog poluotoka.Ponukan takvim događajima
rašporski kapetan predlaže mletačkom Senatu podizanje obrambene
točke u mjestu Podpeč(ad vilam Popehii) kako bi osujetio napade
ugarskih vojnika.Za mjesto Podpeč kaže kako je dobro
utvrđeno.Podpečka kula ili stražarska kula izgrađena je za vrijeme
vladavine Istarskog markgrofa Urlicha Weimara u 11. stoljeću.


Smještena je na Kraškom robu ili Kraškom rubu , stijenama koje se
protežu 50 kilometara od Socreba pa sve do planinskog masiva
Učke.Iako su zadovoljene sve pretpostavke srednjevjekovne
fortifikacijske gradnje kula u podpeči koju neki svrstavaju u kaštele
tek je stražarnica.





PODPEČ OBRAMBNI STOLP

Naime građena od vapnenačkih klesanaca sa komadima pješćenjaka
služila je kao stražarnica sa manjom vojnom posadaom zavisno o
vremenu rata ili mira.Visoka je oko 17 metara i ima 4 kata , zidovi su
debljine 1,5 metara a građevina završava renesansnim konzolarnim
vjencem.Ima svega jedan ulaz na visini od 4 metara okrenut prema
dolini Rižane i naoružan topovima. Građevina je pokrivena kosim
krovom koji je prvotno bio prekriven škrilama.


PODPEČ OBRAMBNI STOLP

Ovakav tip građevine u talijanskom jeziku naziva se castelloti što je umanjenica od castelli ili utvrde.Za razliku od drugih djelova istre na slovenskom dijelu Ćićarije ili Krasu brojni gradovi odvojeni su od utvrda tj. stambene kuće nisu opasane zidinama.Takvi su gradovi Črni Kal , Socreb Osp i drugi a svi su smješteni na Kraškom robu.Stražarska kula izgrađena je na stijeni u kojoj je ogromna pećina.
PODPEČ OBRAMBNI STOLP

Povezana sa stražarskom kulom podzemnim hodnikom tvori cjelinu a sama pećina služi za sklanjanje pučanstva i zaliha hrane pri ratnim vremenima a sama jama ili pećina jednim je djelom bila zazidana.Podno stražarske kule i stjene smjestilo se mjesto Podpeč (312 m.n.v.).Sama stjena sa jamom tj. pećinom i stražarska kula asociraju na peć , stjena bi bila peć , jama tj. pećina ložište a kula dimnjak.
PODPEČ OBRAMBNI STOLP

Mjesto se nalazi na stjenama kraškog roba - ruba.Kuće potiču iz 15- tog i 16-tog stoljeća.Uglavnom su prizemnice sljubljene jedna uz drugu sa malim , skromnim okućnicama.






Karta L'Istrie 1750.


PODPEČ KATASTARSKI PLAN 1890.
U središtu mjesta trg sa nepresušnim izvorom vode.Na mjesnom
groblju crkva posvećena sv. Heleni oslikana freskama Ivana iz Kastva
koji je oslikao crkvu svete Trojice u obližnjem Hrastovlju.

IMG_2272

Crkva na pročelju ima preslicu za zvono.Oštećena je prilikom gradnje željezničke pruge Divača-Koper koja prolazi kroz Podpeč.Podpeč i njegova stražarska kula imaju važnu ulogu tijekom mađarskih upada oko 1411. godine te Turaka od 1470 do 1501 godine.Svoju moć pokazala je i početkom 16-tog stoljeća za vrijeme venecijanskoaustrijskog rata.Podpeč je 1513-te godine pokušao osvjiti i Trst uz pomoć carske vojske no nije bio uspješan u naumu.Podpeč je jedan od stražara na granici Venecije i Austrije. 



Odolio je mnogim napadima do pada 1797. godine.Toranj je u cjelosti
rekonstruiran 1988. godine i nalazi se zajedno sa mjestom Podpeč na
listi zaštićenih spomenika kulture Republike Slovenije.Do tornja vodi
uređena staza a put traje zavisno o kondiciji oko 20 minuta.Pruža se
besprijekoran pogled na dolinu rijeke Rižane .

IMG_2268

Pogled seže sve do Kopra i Trsta a za vrijeme vedrog vremena čak i dalje.Poput uperenog prsta u nebo stražario je i upozoravao neprijatelja koko nebi bilo uputno prići dolini Rižane.Danas je turistička atrakcija slovenske istre ili Ćićarije.


Izvori:Wikipedija 
Istarska enciklopedija 
Značenje seoskih utvrda uz mletačko-habsburšku granicu u ranom novom vijeku /Dragica Čeč i Darko Darovec



                             PODPEČ




subota, 13. veljače 2016.

"Giuseppina" - Učka /istarska Jozefina ili Josipova cesta/


UČKA - stara cesta preko Učke ili
"Giuseppina" /istarska Jozefina ili
Josipova cesta/




IMG_6960
IMG_7187

Karlo VI. car Svetog Rimskog Carstva (Beč, 1. listopada 1685. - Beč, 20. listopada 1740.) odobrio je stanovnicima Pazinske knežije /Pazin- MITTERBVRG / gradnju ceste koja je trebala povezati Pazin i Kastav prolazeći preko planine Učke. 


Gradnja je započela 2. travnja 1740. godine a u protokolu riječkog općinskog vijeća od 13. travnja 1740. godine stoji kako će cestu graditi stanovnici o vlastitom trošku.Radovi nisu potrajali dugo pa je izgrađena tek dionica na potezu Boljun -Vranja a današnja dionica suvremene prometnice tek donekle prati staru cestu.


Naime osuvremenjavanjem ceste brojni su zavoji ostali samo prošlost.Nastavak radova uslijedio je 1762. godine za vladavine Marije Terezije snažne vladarice Austrije.Prometnica je građena po prvotnim nacrtima a isti se čuvaju u Beču u arhivu bivšeg ministarstva financija.

Cesta čija je gradnja započela 1740. godine završena je tek 1785. godine za vrijeme vladavine Josipa II.Po sinu Marije Terezije Josipu II. (Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam) prometnicu su popularno nazvali "Giuseppina".


Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam

Povijesni značaj prometnica ima iz jedinstvenog razloga.Povezuje dva snažna središta , Pazin kao sjedište knežije ili grofovije i Kastav uz Senj najsnažniji utvrđeni grad na sjevernom Jadranu.



No i daleko prije promet preko jedine istarske planine tekao je upravo dionicom od Vranje do Poklona.Naime u antici preko Učke prelaze dvije prometnice.Via Liburnica od Pule preko Nezakcija (Nesactium)-skelom preko Raškog zaljeva (Arsia) (link do posta) - Labina (Alvona) - Plomina i Plominskog zaljeva te Plominske luke (Flanona -, Sinus Flanaticus , Port Flanatico )do Trsata gdje se spajala sa Via Gemina.Neki zbog značaja ovu rimsku prometnicu još nazivaju i produžetkom Via Flavije.Drugi prometni pravac išao je vrlo vjerojatno sadašnjom trasom "stare" ceste preko Učke.Nazvana je Via Secondaria s polazištem u oklici Vranje uz Velu dragu (link do
posta) do Poklona.


S obzirom da su istočne padine Učke Iznad Veprinca za razliku od padina iznad Vranje a osobito padine Sisola osjetno blaže , teško je pronaći trag rimski prometnica na ovom djelu Učke.Ova druga prometnica naziva se još i Decumanus Maximus agri čije je ishodište bilo u Poreču , a povezivalo je Poreč sa Pazinom i dalje nastavljala preko Učke do Trsata (Tarsatica).Prometni pravac famozne "Giuseppine" ili Josipove ceste koriste i hodočasnici iz udaljenih djelova istarskog poluotoka u svojoj nakani da se poklone Trsatskoj Gospi.Upravo zbog tog razloga planinski prijevoj nazvan je Poklonom. Prometnica koja je uz manje prekide građena oko 17 godina imala je prvorazrednu ulogu u prometu ljudi i roba.Povezivala je dva jaka središta koja zemljopisno pripadaju istarskom poluotoku.


Razvojem turizma podno Učke i gradnjom hotela i ljetnikovaca na kvarnerskoj rivijeri ukazala se prilika koju nitko nije želio propustiti.U istom danu šetati se uz more i napraviti đir na planini bio je pravi doživljaj za gospodu no i za običan puk.Uz prometnicu na potezu Vranja-Veprinac postoji svega jedno mjesto a to je Vela Učka.Tri su ugostiteljska objekta , manji kafić sezonskog tipa u Veloj Učki , restoran Dopolavoro na pola puta do Poklona ili skretanja za Vojak i Pansion Učka na Poklonu.Kao što sam u prijašnjem tekstu naznačio zapadne padine su strmije pa se od Vranje do Vele Učke penjemo prometnicom koja je strma i prepuna serpentina.Onaj od Poklona do Veprinca nema toliko serpentina jer su padine blaže.Nekoliko stotina metara ispod mjesta Vela Učka u spomen na cara Josipa II. godine izgrađeno je pojilište - odmorište u obliku hrama s vodom.
IMG_7125
                                                                                       Natpis glasi:
                                                                ….sule Viator ….             putniče 
                                                                 ad dignitatem                za poštovanje
  
                                             Divi Caesaris Josephi II               božanskog cara  Josipa 
                                                                  Imperatoris                 imperatora  
                                                                         uninsque               jedinog  
                                            
Novo doba donosi i niz zanimljivih događanja u povijest "Giuseppine".Naime tijekom vladavine Italije u organizaciji riječkog automobilističkog kluba organizirane su brojne utrke od Veprinca do prijevoja Poklon.Utrke su organizirane od 1928-1930. a nazvane su "Corsa automobilistica Abbazia- Monte Maggiore".

Pješačio je cestom običan puk , neki na magarcu , neki na konju.Stenjale su volovske zaprege a kasnije brujali motori , osobni automobili i autobusi.Cestom su prolazili prinčevi , bankari , vojvode i nadvojvode ,carevi , glumci ,šverceri i tko zna tko još.

Kada je 27. rujna 1981. godine prošao prvi automobil kroz Tunel Učka mnogi su pomislili kako je Josipova cesta zaboravljena.Doduše u vremenu kojem živimo brzina je na prvom mjestu , pa se većina prometa odvija kroz tunel koji gotovo poput sjene prati staru cestu doduše u utrobi planine.Za ljubiteleje prirode pravac Vranja-Vela Učka-Poklon-Veprinac ostat će uvijek na prvom mjestu.Cijela ova dionica prolazi kroz Park prirode Učka  ( link do fotoalbuma )i valja se pridržavati uputa o ponašanju u parku prirode.Vožnja prometnicom pruža doživljaj za one koji vole prirodu ali i povjest.Dotiče niz povijesnih gradova nekada podjeljene Istre na onu pod vlašću Serinissime i Austrije.Prolazi pitoresknim krajolicima kako istočne tako i zapadne strane jedine istarske planine.Monte Maggiore ili Monte Caldier kako se još naziva jedina istarska planina ima svoju staru cestu prepunu povijesti vjerojatno onoliko koliko je i stara...

TRASA CESTE DANAS /približno prati nekadašnju cestu/ 
PAZIN-CEROVLJE 8,7 km ...
CEROVLJE-PAZ 9,1 km...
PAZ-BOLJUN 5,4 km....
BOLJUN-VRANJA 6,0 km... 
VRANJA - VELA UČKA 8,2 km...
VELA UČKA - VEPRINAC 9,4 km...
VEPRINAC-BREGI 3,6 km... 
BREGI - KASTAV (VIA MATULJI) 6,4 km...
 UKUPNA DUŽINA DANAS 56,8 km
DUŽINA DANAS 56,8 km

Izvori:
Istarska enciklopedija
Bitne i spomena vrijedne činjenice o Učki/Saša Dmitrović
Promet u Istri /Josip Orbanić



GIUSEPPINA




 SALEŽ  ( Buzet) - Stup srama                                       45.429826 N  13.910778 E Salež... malo mjesto, zaseok u općini Buzet , u...