istra

subota, 21. travnja 2012.

BUZET-KOSTEL -PETRA PILOSA (obilježja kraja)

BUZET-KOSTEL -PETRA PILOSA (obilježja kraja)

Svjedok vremena i gospodar prostora dio 3.

Najveći istarski feud pod Mlečanima zabilježen je u prijepisu urbara iz 1535. godine a nazvan je Urbar Petrapilose.Feud su sačinjavala slijedeća mjesta:ČEPIĆ(Malacepich) , ZRENJ (Sdregna) , MARČENEGLA ( Marcenegla) , SOČERGA (S.Cirgo) , SALEŽ (Salise) , ČRNICA (Cerniza) , NUGLA (Nugla) , GRIMALDA (Grimalda) , OMOŠĆICE (Moschizza) , MALI MLUN (Num) , KODOLJE (Cudoglia) i PREGARA (Pregara).

Carta dell'Istria

Capellaris, Giovanni Antonio (kartograf) 1803

Istria olim Lapidia
Blaeu, Joan (kartograf), Willem Janszoon (kartograf),godina 1642.

Feud gospodara Kostela ili Petra Pilose bio je površine 89 kilometra kvadratnih.Evo kratkog osvrta na kraj koji osim povijesno značajnog Kostela (LINK DO POSTA) obiluje brojnim prirodnim ljepotama.

RIJEČICA BRAČANA I BREŽULJAK SVETI JURAJ

Desna pritoka najduže istarske rijeke Mirne izvire u slovenskom dijelu Istre.Nekoliko izvora u blizini mjesta Sočerga (Tuljaki,Sokoliči i Brezovica pri Gradinu) opskrbit će vodom rječicu koja prolazi kroz vapnenački krš.

Elegantno će zaobići brojne brežuljke te sjeverozapadno od mjesta Ugrini(općina Buzet) preći slovensko-hrvatsku granicu (od samog graničnog prijelaza udaljena je 120 metara).Bračana teče uz sam brežuljak Sv. Juraj (422 metara) na čijem se vrhu nalazi prapovijesna gradina.Do same gradine lako se dolazi preko mjesta Salež (LINK DO POSTA) koje je u srednjovjekovnom razdoblju Istre bilo u sastavu feuda i markizata Kostela .

Južne padine sv. Jurja terasaste su.Brojni su vidikovci na nekad obrađivanim poljima a danas livadama i pašnjacima za nešto malo stoke što je preostalo u malobrojnim domaćinstvima.Bračana od mjesta Škuljari(71 m. nadm. visne.) preko mjesta Žonti (55m. nadm. visine)protiče kroz dolinu prosječne širine od 200-400 metara.

Tlo je ilovačasto a obronci okolnih brežuljaka vrlo strmi.Kod litice na kojoj je sagrađen Kostel , Bračana ulazi u klisuru a sam ulaz širine je 50 metara.

Oko 1540 metara do samog ušća u rijeku Mirnu Bračana teče klisurom prosječne širine 130 metara.

Nedaleko akvedukta Istarskog vodovoda Bračana utiče u najdužu istarsku rijeku Mirnu na nadmorskoj visini od 24 metara.

ŽONTI

45°23'49.62"S 13°54'23.41"I

Naselje je smješteno podno brežuljka sv. Juraj(423m) na nadmorskoj visini od 55 metara u plodnoj dolini rijecice Bračane.Od općinskog središta grada Buzeta udaljeno 9,7 kilometara.Po popisu stanovništva iz 2001 godine zajedno sa zaseokom Opatijom broji 56 stanovnika.Stanovništvo se bavi poljodjeljstvom i sitnim stočarstvom za vlastite potrebe.Zastupljena je i vinova loza koja se uzgaja na terasastom terenu obližnjih brežuljaka.Brežuljci su obrasli šumama , prevladava bjelogorica i to hrast cer , medunac ,nešto jasena, crnog graba te crni bor.U dolini je postojala i crkvica sv. Antuna Opata čija je izgradnja vezana uz benediktinca Toneta iz benediktinskog samostana Rožaca kod Vižinade po kojem je naselje i dobilo ime Opatija.

Kraj koji je u srednjevjkovnom razdoblju pripadao gospodarima obližnjeg Kostela karakterizira netaknuta priroda sa brojnim mogućnostima za izletnički i sportsko rekreativni turizam.

četvrtak, 19. travnja 2012.

BUZET-KOSTEL -PETRA PILOSA (crkvica sv. Marije Magdalene)

Svjedok vremena i gospodar prostora dio 2.

Crkvica sv. Marije Magdalene

Crkvica je sastavni dio kaštela Petra Pilosa pa je zato povjesničari najčeće nazivaju dvorskom kapelom.Pošto ne postoji oštra granica između ranosrednjevjekovne i ranoromaničke arhitekture datacija crkve ima širi vremenski raspon i to od 11.-12. stoljeća a najkasnije na početak 13. stoljeća.Crkva je u tlocrtu nepravilna četverokutna perimetra.Dužina crkve iznosi 7,78-8,46 metara i širine 6,04-5,70 metara ,s bačvastonadsvođenom apsidom četvrtastog tlocrta.

Apsida je "učahurena" i umetnuta u masivni začelni zidani blok.Crkva je izvorno imala krovni pokrov od škrilja , dok je strop glavnog broda bio najvjerojatnije ravan I izrađen od drvene građe.

Apsidalni blok sezao je do visine veznih stropnih greda , pa je krovna konstrukcija sezala preko apside do začelnog zida crkve.Crkva je građena od kamena lomljenca nejednake veličine poslagane u polupravilne i nepravilne slojeve povezane žbukom.Iznad glavnog a ujedno i jedinog ulaza u crkvu podignuta je preslica s oknom za jedno zvono.Začelni i južni zid crkve građeni su na nejednakim klesancima većih dimenzija.Radijalno položeni klesanci uokviruju lučni otvor vrata ,preslicu i trijumfalni luk.

Polutamni ugođaj vladao je u crkvi zahvaljujući činjenici da crkva ima svega nekoliko prozorčića-puškarnice.Dva otvora nalaze se na sjevernom zidu s pogledom na dolinu Bračane i jedan na apsidalnom zidu okrenut prema istoku s pogledom prema Ćićariji.Pod crkve spušten je u odnosu na kameni prag a popločen je kamenim pločama.Nema tragova crkvenog namještaja izuzev po jedna četvrtasta niša lijevo i desno od apside.Crkva je bila ožbukana i ukrašena freskama čiji su fragmenti pronađeni i restaurirani u Arheološkom muzeju Istre.Namazi boje na pronađenim ulomcima su tanki a prevladavaju boje : oker,ružičasta,zelena,crvena,crvenkastosmeđa,smeđa te iznimno siva i crna.Freske pripadaju zlatnom dobu istarskog fresko-slikarstva a datirane su u drugu polovinu 15. stoljeća.Pronađeni su i brojni ulomci fresaka koji sadrže glagoljske i latinske grafite i gravure.Pronađen je i vrlo zanimljiv fragment freske.Naime na komadiću žbuke , crvene bordure freske urezana je crkva s križem iznad preslice vratima prozorom te malim oknom iznad vratiju.Crtež predstavlja samu crkvu a ispod je urezan natpis MARIA.

Arheološka istraživanja započeta su 1995. godine pod vodstvom dr. Kristine Mihovilović.Godine 1999. započeta je obnova crkve koja je potrajala do 2003. godine.Freske možete pogledati u katalogu br 65 Arheološkog muzeja Istre.

Izvori:Ondina Krnjak ,Kostel Petrapilosa , O tragovima fresaka iz crkvice sv.Marije Magdalene

Darko Darovec , Kostel Petrapilosa